– Još od ranih 70 godina prošloga vijeka i više nego popularno je bilo na ovim prostorima da se odlazi na rad u inostranstvu. Još iz tog perioda, Njemačka je itekako privlačna i jako isplativa opcija. Taj trend se proširio i do današnjih dana, kada sve veći broj mladih ljudi ide na rad u ovu zemlju. Neko govori da se isplati, dok ima i onih koji govore da je inflacija itekako uticala na život u ovoj zemlji.
Tema preseljenja u Njemačku ili neku drugu prosperitetnu europsku zemlju u posljednje vrijeme postaje sve značajnija. Neki pojedinci zagovaraju ovaj potez ne uzimajući u obzir druge čimbenike, dok se drugi žestoko protive toj ideji, tvrdeći da nema boljeg mjesta od onoga koje zovemo dom. Mlada Beograđanka, koja se prošle godine odvažila u Njemačku u potrazi za perspektivnijom budućnošću, strastveno je ispričala svoja iskustva “s druge strane”.
Rad u bolnici u blizini Dusseldorfa Milici donosi veliko zadovoljstvo. Ne samo da prima zadovoljavajuću plaću od 2000 eura, nego ima i dovoljno slobodnog vremena, ponekad se čak osjeća kao da ga ima previše. Nedavno je dobila zasluženi sedam dana odmora od svojih obaveza. Radni tjedan od 40 sati savršeno se slaže s njezinim prethodnim iskustvom u Beogradu. Milica utjehu pronalazi u izuzetnim radnim uvjetima i adekvatnoj naknadi koju dobiva za dodatne aspekte poput noćnih smjena, praznika i bolovanja. U slučaju bolovanja duljeg od četiri tjedna zaposlenici imaju pravo na 80 posto svoje plaće. Nadalje, oni koji boluju od teških bolesti mogu tražiti financijsku pomoć za lijekove i njegu.
Cijene u Srbiji vrlo su slične našima. Prema njezinoj izjavi, trudnice imaju pravo na potpunu naknadu dok su na rodiljnom dopustu i dobivaju trogodišnje razdoblje nakon rođenja svakog djeteta. Što se dnevnih izdataka tiče, cijene u trgovinama prilično su slične onima u Srbiji. Iako mogu postojati male varijacije u cijeni određenih artikala, općenito gledano, one se izjednačavaju. Međutim, dodatni troškovi mogu biti veći, iako to ovisi o specifičnoj lokaciji. Blizina velikih gradova izravno utječe na ukupni potrošeni iznos. Iz osobnog iskustva, za stan od 50 kvadrata plaćam mjesečnu naknadu od 490 eura, što pokriva sve troškove osim struje. Račun za struju iznosi 50 eura mjesečno. Ako su moji troškovi tijekom godine niži od predviđenih, dobivam povrat viška iznosa na koji sam se prvobitno pretplatio. Suprotno tome, ako premašim procijenjene troškove, odgovoran sam za plaćanje razlike.
Samo onaj tko je iskusio obje strane može istinski odgovoriti na pitanje je li bolje otići ili ostati. Ipak, nedvojbeno je da svaka opcija nosi svoje prednosti i nedostatke. Prihvaćanje “njemačkog EUR-a” nedvojbeno može poboljšati nečiji životni standard, ali gubitak poznatog doma, zajednice, grada i voljenih osoba također može izazvati osjećaj melankolije i pustoši.
Sve u svemu, kada se pogledaju neke priče sa društvenih mreža, iako život tamo nije sjajan i bajan, ipak nikome ne pada na pamet da se vraća na Balkan i da radi za prosječnu platu od 500 evra.
