Poznati kardiolog dr Baškar Semiti tvrdi da određene sorte bobičastog voća i citrusa mogu značajno poboljšati zdravlje krvnih sudova. Da li ste ikada čuli za ovakav podatak? Naime, ovo je jako opasna dijagnoza, koja vas može koštati i života….
Ovo voće nije samo prijatnog i osvježavajućeg ukusa, već posjeduje i jedinjenja koja pomažu tijelu u borbi protiv masnih naslaga, kao što su holesterol i trigliceridi, koji se akumuliraju u arterijama.
Izvanredna korisnost ovog voća leži u visokim razinama antioksidanata — prirodnih jedinjenja koja štite ćelije od oštećenja izazvanih oksidativnim stresom. Prema riječima kardiologa, oksidativni stres služi kao primarni doprinos razvoju plaka u arterijama. Kada se ćelije u krvnim sudovima susreću sa slobodnim radikalima bez adekvatne odbrane, dolazi do oštećenja, što dovodi do nagomilavanja masnih naslaga i progresivnog sužavanja arterija. Bobičasto voće, uključujući borovnice, kupine i maline, zajedno s drugim vrstama bobica, obiluju flavonoidima i drugim antioksidativnim supstancama.
Crvena konzumacija ovog voća može biti značajna da smanji zapaljenske procese i poboljša sposobnost tijela da se bori protiv oštećenja krvnih sudova. Štaviše, bobičasto voće ima nizak glikemijski indeks, što ukazuje da ne izaziva brzo povećanje razine šećera u krvi, čime dodatno pospješuje kardiovaskularno i vaskularno zdravlje. Nasuprot tome, agrumi, uključujući limun, pomorandže, grejpfrut i mandarine, služe kao obilan izvor vitamina C, snažnog antioksidansa koji ne samo da pojača imunološki sustav, već također igra ključnu ulogu u održavanju elastičnosti krvnih sudova.
Vitamin C je uključen u proizvodnju kolagena, proteina odgovornog za izgradnju arterijskih zidova, čime pomaže da se spriječi njihovo pucanje i oštećenje. Dr Semiti naglašava da vitamin C posjeduje sposobnost da smanji oksidaciju LDL holesterola, suštinski faktor u borbi protiv arterioskleroze – stanja koje karakteriše postupna blokada krvnih sudova. Shodno tome, redovan unos citrusa može ometati stvaranje plakova i doprineti prevenciji srčanih oboljenja. Ipak, kako ističe stručnjak, samo konzumiranje blagotvornog voća nije dovoljno ako se zanemare druge komponente zdravog načina života.
Održavanje kardiovaskularnog zdravlja zahtijeva integraciju uravnotežene ishrane, posljednju fizičku aktivnost i izbjegavanje faktora rizika, uključujući pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola i kronični stres. Bavljenje fizičkom aktivnošću, čak i umjerenim kapacitetom poput brzog hoda, poboljšava cirkulaciju, jači srčani mišić i pomaže u regulaciji normalnog krvnog pritiska. Suprotno tome, stres izaziva povišeno oslobađanje hormona što može dovesti do upale i sužavanja arterija, čime se poboljšava stanje krvnih sudova. Shodno tome, preporučljivo je da se metode opuštanja kao što su joga, meditacija ili čak kratki periodi tišine i odmora unesu u dnevnu rutinu. Ne sme se zanemariti značaj dijete bogate vlaknima; voće, posebno ono sa ljuskom kao što su jabuke i kruške, igraju ključnu ulogu u vezivanju i eliminisanju viška holesterola iz tijela. Štaviše, vlakna poboljšavaju funkciju creva i na taj način olakšavaju uklanjanje toksina i viška masti.
Preporučeni pristup medicinskih stručnjaka je mediteranska ishrana koju karakteriše velika potrošnja povrća, voća, maslinovog ulja, ribe i celih žitarica, uz ograničenje unosa crvenog mesa. Brojne studije povezuju ovaj obrazac ishrane sa smanjenim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i raznih drugih kardiovaskularnih problema. Neophodno je prepoznati da određeni citrusi, posebno grejpfrut, mogu utjecati na učinkovitost određenih lijekova; stoga je preporučljivo da se pojedinci koji se podržavaju liječenje srca ili krvnog pritiska traže konzultacije s liječnikom.
Na kraju krajeva, kardiolog prenosi jasnu poruku: mala, ali posljednja prilagođavanja dnevnih rutina mogu značajno utjecati na opće zdravlje. Uključivanje bobičastog voća i citrusa u nečiju ishranu služi ne samo kao divna opcija, već i kao posvećenost dugoročnom kardiovaskularnom blagostanju. Umjesto da se bavimo strogim dijetama ili sporadičnim naporima, mnogo je važnije negovati održive navike koje možemo održavati tokom života.
