Pevačica Vida Pavlović je 1997. godine dobila zvaničnu nagradu od Svetske unije Roma kao Kraljica romske muzike. Njene kolege su je još više hvalile i nazvale je “kraljicom nad kraljicama”.
- Vida je rođena 1945. godine u Futogu. Pjevati je počela vrlo rano s 14 godina, po stricu kafanskom glazbeniku.Rano se udala. S petnaest se udala za glazbenika Aleksandra Pavlovića. Pobjegla je iz rodnog grada, od roditelja i s mužem se preselila u Sarajevo. Nakon deset godina pjevanja po kafanama, snimila je prvi album; prodan je u pola milijuna primjeraka. Njezin je život tada krenuo novim tijekom; na to su se nadovezale nove promjene. Naime, na vrhuncu karijere ova dama napušta prvog muža i Sarajevo i s dva kofera dolazi u Beograd. Tamo je upoznala svog drugog supruga, također glazbenika Stevu Jovanovića, s kojim je bila 27 godina u braku.
Vrlo popularna, od publike omiljena, tražena i skupo plaćena pjevačica Vida bila je nesretna. Mislila je da će živjeti u bajci sa Stevom koji će imati puno djece, ali “strašno brutalna” istina ju je pljusnula u lice: njen privatni život bio je daleko od svake bajke. Nije skrivala koliko je jadna jer nisu imali ni djece, a kada je bila potištena i razočarana, utjehu je nalazila u alkoholu. Uostalom, njihov brak se nakon nekog vremena raspao, Vida i Steva živjeli su pod istim krovom, ali u odvojenim stanovima.
Kad joj se zdravstveno stanje pogoršalo, trebala je prestati piti, no posljednjih je godina života zbog stečenih navika imala velikih problema s visokim krvnim tlakom. – “Pa mogu reći da me ljudi vole kad pomislim da ću jednog dana morati prestati pjevati. Kad odem negdje ljudi ne nađu gdje su izrazili ljubav prema meni “Pa gdje si, ništa bez tebe!” – rekao je pjevačica u jednom od svojih posljednjih intervjua.
Svoju tugu izrazila je brojnim pjesmama koje su doprle do srca publike diljem okruga. Umrla je 10. svibnja 2005. u 60. godini života u svom domu u Beogradu. Pažnju javnosti 2019. godine privukla je ova kuća na Voždovcu u kojoj je provela svoje posljednje dane. Tamo se dogodilo senzacionalno ubojstvo, jer su mediji objavili da je jedan mladić ubio drugog nakon cjelonoćnog opijanja. Prema riječima susjeda, o ovoj se kući pričalo da je ukleta; dobro, sad će umjesto njega sagraditi cijelu zgradu.
“Bilo je nekoliko nasljednika, godinama nema nikoga. Mislim da su se svađali oko te imovine. I ubojstvo se dogodilo prije nekoliko godina, izdavali su je, koliko me sjećanje služi, nekim sezonskim radnicima koji tamo žive. Otkako se to dogodilo, svi obilaze tu kuću u širokom luku, priča se da je ukleta”, otkrila je susjeda.
BONUS TEKST:
Smokva (Ficus carica) je jedno od najstarijih voćnih stabala, sa dugom istorijom uzgoja i upotrebe. Potiče iz zapadnih delova Azije i Mediterana, ali se danas uzgaja širom sveta zbog svog slatkog, sočnog ploda. Smokve su cenjene zbog svojih hranljivih vrednosti i medicinskih svojstava, a u mnogim kulturama simbolizuju plodnost, obilje i prosperitet.
Smokve rastu na malim drvenastim stablima ili grmovima, koja mogu dostići visinu od pet do deset metara. Stablo smokve je otpornije na sušu, što ga čini idealnim za mediteransku klimu. Plodovi smokve mogu biti zeleni, smeđi, crni ili ljubičasti, u zavisnosti od sorte, a unutrašnjost je obično crveno-ružičasta sa sitnim semenkama koje doprinose teksturi i ukusu.
Smokve se mogu jesti sveže ili sušene, a suve smokve su posebno popularne jer imaju intenzivniji ukus i duži rok trajanja. One su bogate vlaknima, vitaminima B i K, mineralima kao što su kalcijum, magnezijum i kalijum, i prirodnim šećerima, što ih čini odličnim izvorom energije. Smokve su takođe poznate po svom laksativnom efektu i često se koriste za poboljšanje probave.
U narodnoj medicini, smokve se koriste za lečenje različitih stanja, od respiratornih problema do kožnih bolesti. Listovi smokve takođe imaju terapeutska svojstva i koriste se u pripremi čajeva i obloga.
Osim što su nutritivno bogate, smokve su izuzetno cenjene u kulinarstvu. Mogu se koristiti u pripremi džemova, kolača, salata, ili kao dodatak mesnim jelima. Njihova prirodna slatkoća i bogat ukus čine ih idealnim sastojkom za razne gastronomske kombinacije.
Kada uzgajate smokvu u vrtu, važno je da joj obezbedite dovoljno sunca i dobro drenirano tlo. Iako smokva može preživeti sušne periode, redovno zalivanje će poboljšati kvalitet ploda. Smokve se mogu gajiti i u saksijama, što ih čini pogodnim i za manje prostore.
Ukratko, smokva je ne samo ukusno i hranljivo voće, već i biljka sa dugom tradicijom i značajem u mnogim kulturama. Bilo da ih jedete sveže ili sušene, u slatkim ili slanim jelima, smokve su prava poslastica za sva čula.
