– Odlazak u Njemačku na rad, san je skoro svakoga balkanca, a skoro svi u posljednjih par godina sa područja balkana idu u ovu zemlju. Sada su malo uslovi otežani, a svi se nadaju da će tamo da zarade penziju,. ali ne znaju kolika će im biti mirovina na kraju…
Njemački visok životni standard, unosne plaće i potražnja za radnom snagom privukli su nebrojene pojedince iz inozemstva da se presele. S obzirom da se mnogi pojedinci odlučuju za trajnu migraciju, ključno je ispitati funkcionalnost njemačkog mirovinskog sustava. Njemačka je vrlo tražena radna destinacija za Srbe zbog atraktivnih plaća i dobro strukturiranog sustava. Mnoge pojedince mami mogućnost primanja znatne mirovine, što dodatno pridonosi njihovoj odluci da potraže prilike u ovoj zapadnoj zemlji. Količina novca koju netko može zaraditi u mirovini obično varira ovisno o različitim čimbenicima i jedinstvena je za svakog pojedinca.
Međutim, postoje određene profesije koje ostvaruju visoke prihode tijekom umirovljenja. To su prije svega zanimanja koja ranije nude velikodušnu plaću po satu, budući da pojedinci koji su zaradili značajan prihod tijekom svoje karijere mogu očekivati da će biti u povoljnoj financijskoj poziciji u kasnijim godinama. Popularne industrije za zapošljavanje u Njemačkoj obuhvaćaju širok raspon sektora, a tržište rada uvelike ovisi o stranim radnicima.
Mogućnosti su obilje u raznim industrijama, što osigurava da postoje slobodna radna mjesta koja odgovaraju vještinama i interesima svakog pojedinca. Osim toga, izgledi za zapošljavanje protežu se i izvan redovne radne sezone, osiguravajući stabilnost čak i nakon završetka sezonskog razdoblja. Kako biste iskoristili niže troškove života i veće mogućnosti zapošljavanja, preporučljivo je potražiti posao u manjim gradovima. Među zanimanjima koja često biraju pojedinci koji emigriraju u Njemačku su: Zanimanja kao što su njegovatelj starijih osoba, medicinski radnik (medicinska sestra), osoblje restorana/hotela, skladišni poslovi i građevinski radnici mehaničari/inženjeri sve su bitne uloge u raznim industrijama.
Vodoinstalater Električar Zahtjevi za primanje njemačke mirovine zahtijevaju boravak i rad u Njemačkoj najmanje pet godina, što je ključni detalj za imigrante poput Srba koji se presele u zemlju. No, ako se pojedinac nakon samo pet godina rada u Njemačkoj odluči za mirovinu, njegova će mirovina biti prilično skromna. Primjerice, ako bi netko s prosječnom plaćom od 2600 eura pet godina radio u Njemačkoj, njegova bi mjesečna mirovina iznosila otprilike 180 eura.
- Vrijedno je napomenuti da veće plaće odgovaraju povećanju doprinosa za mirovinsko osiguranje, što rezultira većom mirovinom tijekom umirovljenja. Čimbenici koji određuju iznos mirovine uključuju trajanje doprinosa, prosječnu razinu prihoda, pristup mirovinskom sustavu, broj naknada za nezaposlene i sve izazove povezane s radom. U Njemačkoj trajanje vašeg zaposlenja i razina vašeg prihoda tijekom cijele karijere izravno utječu na iznos vaše mirovine. Što dulje radite i što vam je veći prosjek primanja, to će vam mirovina biti veća. No, dodatni bodovi na plaći mogu se zaraditi i odgojem djece i iskazanom iznimnom predanošću poslu, što rezultira većim primanjima za mirovinu. Određivanje dobne granice za odlazak u mirovinu nije jednostavna stvar.
Dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj se određuje prema godini rođenja pojedinca. Na primjer, počevši od 2031. godine, njemačka vlada je objavila da će dob za odlazak u mirovinu biti postavljena na 67 godina i za muškarce i za žene. Trenutačno je dobna granica 64 godine i 11 mjeseci, postupno se povećava za jedan mjesec svake godine dok ne dostigne 67. To slijedi sličan obrazac kao model umirovljenja za žene u Srbiji. Kako prenosi Kurir, njemački mediji navode da bruto satnica ne bi smjela biti niža od 22 eura, prema najnovijem proračunu, za radni tjedan od 37,7 sati.
Ako biste zaradili ovaj iznos u roku od godinu dana, to bi odgovaralo približnoj bruto godišnjoj plaći od 41.550 eura. Prema sadašnjoj mirovinskoj ljestvici, nakon 45 godina radnog staža imali biste pravo na prosječnu bruto mirovinu od oko 1538 eura, što je u skladu s uobičajenim iznosom mirovine u ovoj zemlji za pojedince s istim godinama staža. Dok minimalna mirovina u Njemačkoj nije zakonski definirana, stručnjaci iz “German Pension Insurance” su krajem prošle godine izjavili da minimalna mirovina u ovoj zemlji pada nešto ispod 600 eura, prenosi Mondo.
Prema tom dokumentu, mjesečna mirovina od 1.538 eura smatra se dovoljnom za udobnu mirovinu. Okolnosti se razlikuju za pojedince koji trenutno zarađuju nešto više od 12 eura po satu kao svoju minimalnu plaću. Nakon navršenih 45 godina doprinosa, može se očekivati skromna mirovina u iznosu od 870 eura, što se prema standardima njemačkih medija smatra neadekvatnim. Njemačko mirovinsko osiguranje ima paralelno stajalište, što dovodi do klasifikacije pojedinaca u Njemačkoj s bruto mirovinom ispod 1.200 eura kao osoba u nesigurnom položaju siromaštva.
Da bi se kvalificirali za mjesečnu mirovinu od 1.000 eura, pojedinci koji rade puno radno vrijeme moraju zaraditi približan bruto prihod od 2.800 eura mjesečno u razdoblju od 40 godina. Prema pisanju Kurira, osobe koje žele primati nešto veću mirovinu od 1.200 eura moraju imati mjesečnu plaću od oko 3.400 eura u trajanju od 40 godina. Važno je napomenuti da su navedeni brojevi samo opća mjerila koja su uspostavljena korištenjem standardnih pretpostavki. Ove brojke zapravo ne predstavljaju složenost stvarnosti, osobito kada se uzmu u obzir jedinstveni životni putovi i različiti rasporedi rada pojedinaca.
Nadalje, u razdoblju koje karakterizira eskalacija cijena, i plaće su doživjele skok, što je rezultiralo neizbježnim rastom mirovina. Raniji izvještaji ukazivali su na to da će njemačke mirovine biti povećane za 4,57 posto od 1. srpnja. Umirovljenici koji su otišli u mirovinu prije travnja trebali su dobiti svoje veće mirovine početkom lipnja. S druge strane, osobe koje su postale umirovljenici od travnja nadalje mogu očekivati uvećanu mirovinu do kraja srpnja. Trenutno oko 400.000 ljudi u Srbiji ima pravo na puni iznos mirovine, što im je privilegija dana trajnim međudržavnim sporazumom potpisanim 1969. godine.
