– Mi se danas malo fokusiramo na uzgoj raznih kultura na našem podneblju. Mnogi oni koji imaju neku obradivu površinu, jednostavno nemaju ideju sa čime bi se bavili, a mi danas donosimo jedan jako zanimljiv prijedlog, koju kulturu da forsirate, i da na kraju jako lijepo možete zaraditi od nje.
Uzgoj maka široko je omiljena praksa u Europi i diljem svijeta. Ova poljoprivredna delatnost duboko je ukorenjena u našem narodu od davnina, posebno u severnom delu Srbije. Iako je njegova rasprostranjenost neznatno smanjena posljednjih godina, općina Kovačica još uvijek se može pohvaliti značajnom prisutnošću usjeva maka na svojim poljima. Sjeme maka dostupno je po različitim cijenama, obično u rasponu od 300 do 800 dinara po kilogramu, što privlači preprodavače i pojedince s osobnim zahtjevima. Uzgoj maka je jednostavan proces, a većina usjeva uzgojenog u našoj zemlji uglavnom se izvozi na međunarodna tržišta.
Preostali dio namijenjen je prodaji na raznim manifestacijama i sajmovima. S obzirom na njegovu dugogodišnju prisutnost u domaćem kulinarstvu, stanovnici Vojvodine ne mogu zamisliti smočnicu bez nekoliko vrećica maka za pečenje kolačića. Zbog vrhunske kvalitete domaćeg maka u odnosu na uvozni, velika je potražnja kupaca. U općini Kovačica, točnije u Padini, značajan broj poljoprivrednika odlučuje se za uzgoj maka zbog njegove male zahtjevnosti za održavanjem. Vjeruju da se, ako su uvjeti povoljni i urod bude obilan, može zaraditi i više nego zadovoljavajuća. Svake godine na tržište se plasiraju značajne količine visokokvalitetnog maka, od 150 do 200 tona, od strane vrijednih poljoprivrednika.
Povoljno pjeskovito tlo koje se nalazi u ovom selu pridonosi iznimnom rastu maka, pa ne čudi što uspijeva u ovom okruženju. Uzgoj maka podrazumijeva sjetvu sjemena u jesen i proljeće, uz malu dubinu sadnje. Zaista je nevjerojatno svjedočiti obilnom rastu koji nastaje iz tako sitnih sjemenki, a do lipnja se žanju s polja. U prošlosti se proces provodio ručno, ali sada je pojednostavljen i zahtijeva tri dodatne runde selekcije, poznate kao pročišćavanje, kako bi se dobio poznati mak koji nam je poznat. U bačkom selu Turije poljoprivrednik Savo Kvrgić prije tri godine krenuo je u pothvat sadnje maka. Koristeći naprednu navigacijsku tehnologiju i najsuvremeniju sijačicu, uključio se u preciznu sjetvu na osam hektara svoje zemlje. Za ovaj pothvat izdvojen je otprilike jedan kilogram sjemena po hektaru.
Sjetva maka je, kaže Savo, slična sjetvi pšenice, samo da su vremenski uvjeti pogodni. Ako tijekom jeseni i proljeća padne obilje oborina, makovi će bujati i razviti bujnu i kompaktnu formu. Pokazujući pronicljivu prosudbu, Savo je donio mudar izbor da obrađuje ogromnu zemlju makovima. Njegovo razmišljanje bilo je jednostavno, ali duboko: niti jedan drugi stanovnik u selu nije uzgajao ovaj usjev. Savo je objasnio da je mak odabrao kako bi osigurao njegovu zaštitu od bolesti, jer je to presudno u njegovoj odluci.
Rast maka, kao i svake druge biljke na otvorenom, ovisi o vremenskim uvjetima. Ključni čimbenik za mak je pravovremena kiša nakon sjetve radi lakšeg klijanja, kao i odsustvo vjetra tijekom vršidbe kako bi se spriječilo opadanje maka. Naglašena je važnost temeljitog sušenja maka prije vršidbe, jer to eliminira potrebu za naknadnim sušenjem. Kao što je ranije spomenuo, nedostatak sezonskih radnika i dalje je prevladavajući problem, kao što je slučaj u mnogim mjestima. Osim toga, Savo je uspio osigurati sredstva iz IPARD fonda, što je rezultiralo povratom sredstava za kupnju prijeko potrebnog novog traktora.
Savo je objasnio da mu je potreban traktor, a nakon dobrog razmišljanja zaključio je da bi korištenje poticaja bilo najpovoljnije. Odabir traktora opremljenog sa 120 konjskih snaga ima veliki značaj za njega, jer mu daje mogućnost obavljanja širokog spektra zadataka, što ga u biti čini svestranim alatom. To mu daje dovoljno vremena za uzgoj sjemena maka i za druge obveze. Kako bi osigurao sudjelovanje u natječaju IPARD programa, angažirao je usluge agencije za prikupljanje potrebne dokumentacije.
Ovu je pomoć smatrao ključnom za njegov uspjeh, priznajući da bi bez nje njegove radne obveze spriječile njegovu mogućnost da dobije priliku. Savo je objasnio da je, da bi se nešto postiglo, ključno krenuti oprezno, a ne ulaziti u nepotrebne rizike. Važno je prikupiti informacije iz različitih izvora, pažljivo razmotriti sve aspekte i sve dokumentirati. Traženje pomoći od drugih također je korisno kada je potrebno. Zbog toga je Savo odlučio angažirati agenciju za izradu dokumentacije za njegov traktor.
Izrazio je veliko zadovoljstvo njihovom sposobnošću da organiziraju svu potrebnu papirologiju. Osobno je priznao da zbog zauzetosti i nedostatka vremena ne bi smogao hrabrosti prihvatiti se posla prikupljanja dokumentacije za IPARD. Da se nije odlučio na ovaj korak, pitao se kada bi i pod kojim okolnostima mogao kupiti novi traktor. Za one koje je ova priča inspirisala, sve informacije o mogućnostima koje Evropska unija nudi poljoprivrednicima i preduzetnicima u Srbiji mogu pronaći na sajtu eumogucnosti.rs.
