Pola godine nakon udaje za mog sina, moja snaha je rodila dijete. Sramota je bila tolika da sam mislila da će me ubiti. U kući sam se zadržao deset dana, jer me svaki drugi korak dovodio na ulicu. Ali, nakon razdoblja srama, došlo je razdoblje nečeg još strašnijeg.
Oklijevanje! Počeo sam razmišljati je li moj sin zaista otac tog djeteta. Mučilo me to par dana i, jebi ga, konačno sam zaključio da je test za utvrđivanje očinstva vrijedan visoke cijene. Uzeo sam uzorke neprimjetno i kasnije ih donio u laboratorij.
ČEKAJUĆI REZULTATE, VJERUJEM DA SAM IZGUBILA DESETLJEĆA ŽIVOTA. Tada mi se konačno otkrila istina. Nakon što sam otvorio kovertu, unutra sam otkrio da moj sin nije otac djeteta. Otupjelo sam se spustila na koljena. Pa sam odmah otišao pokazati sinu što se dogodilo, ali umjesto toga on mi je pljunuo ravno u lice.
Rekao je da ga ne zanimaju rezultati ni tko je otac te da je siguran da to nije on. Na kraju sam od savršeno zdrave dame postala žena s više zdravstvenih problema. Uvjeti pritiska krvi, masnoće, šećera potpuno su opustošili moje blagostanje i sputali me… Teško prihvatljiva glupost djeteta donesenog na ovaj svijet tada odgojenog…
BONUS TEKST:
Prema studiji koju su proveli istraživači u Sydneyu, više od polovice sudionika imalo je temeljne probleme poput hipertenzije, demencije ili neke druge vrste kognitivnih poremećaja. Studija je nadalje otkrila da je svaki ispitanik u prosjeku uzimao 4,6 lijekova, a to su najčešće lijekovi za krvni tlak i srce. Nasuprot tome, nestogodišnjaci su u prosjeku uzimali 6,7 lijekova. Polifarmacija je vrlo česta među starijim osobama; često se definira kao istodobna primjena pet ili više lijekova.
Uobičajeno, stogodišnjaci ili pojedinci blizu te dobne skupine konzumiraju bogatu i raznoliku prehranu. Ljudi sa Sveučilišta Sydney Research izvijestili su da takvi ljudi obično imaju 57 do 65% kalorija kao ugljikohidrate, 32% kalorija kao proteine, a ostatak kao 31 do 27 posto masti. Uzimaju puno hrane koja se sastoji od riže i pšenice s raznim voćem zajedno s povrćem i dovoljnom količinom cjelovitih žitarica, a svoje proteine dobivaju iz izvora kao što su riba, perad i mahunarke, dok rijetko uzimaju crveno meso.
Ovaj pristup prehrani, poput mediteranske prehrane, povezan je s manjim rizikom od smanjene fizičke funkcije i smrtnosti. Ovaj pristup prehrani, poput mediteranske prehrane, povezan je sa smanjenom vjerojatnošću tjelesnog propadanja i smrtnosti. Optimalna razina unosa soli trebala bi se pridržavati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o manje od 2 grama natrija dnevno, što je oko 5 grama soli.
Australski su istraživači otkrili da su ljudi koji su konzumirali više soli, bilo zbog sklonosti slanoj hrani ili zbog jačeg soljenja hrane, imali 3,6 puta veći rizik od funkcionalnih ograničenja u nekim fizičkim aktivnostima nego oni koji ne vole sol. RTS je dalje izvijestio o ovim nalazima kao pravu hranu koju treba uzimati u svojoj prehrani uključujući cjelovite žitarice, korjenasto povrće, grašak i leću uključujući voće i povrće.
Naš unos crvenog mesa treba smanjiti unosom više nemasnog mesa peradi, ribe i bjelančevina biljnog podrijetla. Trebali bismo paziti i na količinu soli u hrani. Štoviše, potiče smanjenje ovisnosti o drogama. Stogodišnjaci nisu pošteđeni kronične bolesti, ali se kod njih bolest manifestira puno kasnije nego u običnoj odrasloj dobi.
Kvalitetan san je još jedan aspekt. I kvaliteta i količina sna utječu na funkcioniranje imunološkog sustava, hormone stresa i kardiometaboličke aktivnosti; koji su akteri koji pak utječu na razvoj pretilosti, hipertenzije i šećerne bolesti. Dobri sati spavanja povezani su sa starijom dobi, ukupnim zdravljem i smanjenom vjerojatnošću za kronične bolesti. Prema istraživanju koje su proveli Kepelr i Sačdu, 68 posto stogodišnjaka bilo je zadovoljno kvalitetom sna.
Čimbenici rizika neprikladne polifarmacije su veće šanse za nuspojave poput padova, pogoršanja kognicije, pa čak i hospitalizacije zbog nuspojava na lijekove koje iz toga proizlaze. Iako pacijenti možda nemaju kontrolu nad specifičnim vrstama ili količinama propisanih lijekova, liječnici trebaju ograničiti lijekove na one koji su samo apsolutno neophodni, pružiti pacijentu potpunu edukaciju u vezi s dobrobitima i štetnostima lijekova i ponovno pregledati planove liječenja u odgovarajućim intervalima. .
Kvalitetan san
Smatralo se da sljedeće varijable utječu na zavisne varijable kako su poznate: imunološki sustav, hormoni stresa i kardiometabolička funkcija (pretilost, hipertenzija i dijabetes). Adekvatan san povezan je s dobrim ukupnim zdravljem pojedinca i znakom da je osoba u starosti. Jednako valjana analiza daje zadovoljstvo kvalitetnim snom za 68 posto stogodišnjaka.
Istraživanje u 13 zemalja o zadovoljstvu spavanjem odraslih, provedeno 2020., otkrilo je razine od 29 do 67 posto. U prosjeku, većina odraslih bi idealno željela spavati oko sedam do osam sati svake noći. Ne iznenađuje da redovita tjelesna aktivnost također može pomoći u poboljšanju kvalitete sna zajedno s uspostavljanjem redovitog rasporeda spavanja, stvaranjem opuštajućeg okruženja i učinkovitim tehnikama upravljanja stresom. U anketnoj studiji više od 75 posto stogodišnjaka i skoro stogodišnjaka živjelo je u ruralnim regijama.
