U nastavku našeg današnjega članka, malo se dotičemo i teme zdravlja, ali kroz segment bubrega. Jakjo je bitno da se vodi pažnja o zdravlju istih, jer kada jednom obole, onda nastaju jako veliki problemi po tu osobu…..
Nadbubrežna žlijezda ključna je komponenta ljudskog tijela koja značajno utječe na različite tjelesne funkcije. Smještene na vrhu svakog bubrega, nadbubrežne žlijezde imaju zadatak generirati nekoliko bitnih hormona koji utječu na naše zdravlje i svakodnevne aktivnosti. Te se žlijezde sastoje od tri primarna dijela: kapsule, korteksa i medule, pri čemu je svaki dio odgovoran za proizvodnju različitih hormona vitalnih za pravilno funkcioniranje tijela.
Nadbubrežne žlijezde imaju različite oblike, pri čemu žlijezda desnog bubrega nalikuje trokutu, a žlijezda lijevog bubrega ima oblik polumjeseca. Unatoč ovim varijacijama u obliku, sve nadbubrežne žlijezde služe zajedničkoj svrsi: proizvode hormone koji utječu na različite tjelesne funkcije. Te su žlijezde ključne za lučenje nekoliko važnih hormona koji utječu na naše zdravlje, razinu energije, reakcije na stres i našu sposobnost oporavka od fizičkih i emocionalnih izazova. Nadbubrežne žlijezde odgovorne su za proizvodnju ključnih hormona povezanih sa spolnom funkcijom i kod muškaraca i kod žena.
Dok se testosteron, primarni muški hormon, uglavnom stvara u testisima, nadbubrežna žlijezda to može kompenzirati tako što se “aktivira” kada su razine testosterona nedovoljne. U takvim situacijama oslobađa hormone poput androstenediona, DHEA (dehidroepiandrosterona) i DHEA-S (DHEA sulfata), koji se mogu transformirati u testosteron. Za žene, nadbubrežne žlijezde također stvaraju ženske spolne hormone, uključujući estrogen i progesteron, koji su ključni za regulaciju menstrualnog ciklusa, podržavanje trudnoće i održavanje ukupne hormonske ravnoteže.
Kortizol, koji se često naziva hormonom stresa, igra vitalnu ulogu u regulaciji različitih tjelesnih funkcija kao što su ciklus spavanja i budnosti, metabolički procesi i odgovor na stres. Kada se tijelo suoči sa stresom ili naporom, kortizol oslobađa nadbubrežna žlijezda. Ovaj hormon pomaže u mobilizaciji energije podizanjem razine glukoze u krvi, pripremajući tako tijelo da odgovori na stresne situacije. Međutim, prekomjerno lučenje kortizola, osobito u kontekstu kroničnog stresa, može rezultirati nizom problema, uključujući oslabljen imunitet, povišen krvni tlak, pretilost i poremećaje mentalnog zdravlja.
Aldosteron je hormon koji regulira ravnotežu minerala u tijelu, fokusirajući se uglavnom na natrij i kalij. Ključno je za održavanje krvnog tlaka i ravnoteže tekućine. Prekomjerna proizvodnja aldosterona u nadbubrežnoj žlijezdi može rezultirati povišenim krvnim tlakom i zadržavanjem tekućine, što dovodi do oticanja i raznih problema s cirkulacijom. Kada tijelo identificira stresni scenarij, nadbubrežna žlijezda reagira otpuštanjem hormona kao što su adrenalin, noradrenalin i dopamin, koji su ključni u upravljanju stresom.
Ovi hormoni podižu razinu energije, produljuju vrijeme reakcije i izoštravaju fokus, pripremajući nas za suočavanje s izazovima. Osim toga, pospješuju otkucaje srca, šire krvne žile i ubrzavaju metabolizam. Ako se stres nastavi tijekom vremena, nadbubrežna žlijezda može prilagoditi proizvodnju ovih hormona, povećavajući je ili smanjujući na temelju potrebnih fizioloških reakcija. Problemi s nadbubrežnim žlijezdama Iako nadbubrežna žlijezda obavlja brojne bitne funkcije, povremeno može biti oštećena.
Različiti čimbenici mogu pridonijeti ovoj disfunkciji, poput dugotrajnog stresa, nezdravog izbora prehrane, genetske predispozicije i pojave tumora nadbubrežne žlijezde. „Iscrpljenost nadbubrežne žlijezde Adrenalni umor jedan je od najčešćih problema povezanih s nadbubrežnim žlijezdama. Ovo stanje nastaje kada tijelo iscrpi svoje resurse adrenalina i kortizola kao rezultat dugotrajnog stresa, što potencijalno može rezultirati značajnim zdravstvenim komplikacijama kao što su kronični umor, depresija, apatija i slabost mišića.
Pojedinci koji doživljavaju adrenalni umor često prijavljuju osjećaj iscrpljenosti i letargije, zajedno sa smanjenom sposobnošću podnošenja stresa. 2. Adenomi i tumori nadbubrežnih žlijezda Ozbiljno stanje koje može utjecati na nadbubrežne žlijezde je stvaranje tumora poznatog kao adenom. Simptomi povezani s tumorima nadbubrežne žlijezde razlikuju se ovisno o specifičnom području pogođene žlijezde i hormonu koji se proizvodi u prekomjernoj količini.
Na primjer, ako je kora nadbubrežne žlijezde uključena, žene mogu doživjeti pojačane muške osobine, kao što su povećana dlakavost na licu ili dublji glas, dok muškarci mogu pokazivati pojačane ženske osobine. Osim toga, prekomjerna proizvodnja kortizola može rezultirati debljanjem, nakupljanjem masti u gornjem dijelu tijela, osteoporozom, kožnim problemima poput modrica i općom depresijom. Potpora zdravlju nadbubrežne žlijezde može se postići kroz nekoliko modifikacija prehrane i načina života. Dr. Skrobić preporučuje sljedeće pristupe: Ograničite konzumaciju kofeina
– Budući da kava može povisiti razinu stresa i iscrpiti resurse nadbubrežnih žlijezda, preporuča se smanjiti kavu. Pojačajte konzumaciju kokosovog mlijeka i proizvoda od kokosa – Kokos obiluje korisnim masnoćama i pozitivno utječe na rad nadbubrežnih žlijezda. Povećajte konzumaciju omega-3 masnih kiselina – ove masti, prisutne u ribi, pomažu u smanjenju razine stresa i jačanju funkcije nadbubrežne žlijezde. Povećajte unos zelenog povrća – opcije bogate hranjivim tvarima poput špinata, kelja i zelenog povrća potiču zdravlje nadbubrežne žlijezde.
Smanjite razinu stresa identificiranjem znakova stresa i otkrivanjem metoda za opuštanje i pomlađivanje vašeg tijela. Pravilno funkcioniranje organizma ovisi o dobrobiti nadbubrežnih žlijezda, zbog čega je bitno obratiti pozornost na njihove signale i pravovremeno identificirati probleme. Fokusiranjem na odgovarajuću prehranu, minimiziranjem stresa i pružanjem odgovarajuće potpore, možemo održati ravnotežu i omogućiti nadbubrežnim žlijezdama da obavljaju svoje vitalne uloge.
