Pesma Šabana Šaulića, prelepa balada, nastala je baš iz pera sjajnog Tonija Montane.Toni nas je, nažalost, prerano napustio. Vest da je njegovo beživotno telo juče pronađeno u stanu u kom je živeo načisto je potresla javnost.
- Toni je nalazio veliko zadovoljstvo u činu pisanja, a prema priči, stvorio mu je naviku da svoju bilježnicu punu njegovih tekstova uvijek ima pri ruci.Btezvremeni hit “Šadrvani” Šabana Šaulića, autora renomiranog Tonija Montana (Velibor Miljković), samo je jedna od brojnih pjesama koje će zauvijek ostati u sjećanju.Naime, tekst koji je Toni napisao za spomenutu pjesmu naposljetku je pronašao put do renomiranog pjevača koji ga je pretočio u vrlo uspješan hit.Kako prenosi “Kurir”, Toni se obratio Slavku Stefanoviću s ponudom da mu proda tekst za pjesmu “Šadrvani”. Skladatelj je bez odlaganja osmislio prateću melodiju i uputio poziv Šabanu. Ostalo je, kako kažu, povijest. Povodom Tonijeve neočekivane smrti oglasio se i Slavko.
Duboko se ispričavam. Toni je izvanredna osoba koja posjeduje ogromnu strast, ali to je strast koja odiše pozitivnošću. Uložio je svoje srce i dušu u pisanje tekstova. Izmiču mi detalji našeg prvog susreta, ali jasno se sjećam da mi je prišao s velikodušnom ponudom svojih glazbenih kreacija.
Stefanović se prisjeća točno riječi koje su mu upućene: “Molim vas da mi dodijelite onoliko koliko mislite da je potrebno kako bih mogao kupiti dres.” Doista je istina da je ovaj pojedinac duboko obožavao nogometni sport. Imao je sklonost spominjati ili Manchester ili Rusiju u svojim djelima, iako me sjećanje vara u pogledu pojedinosti. Zanimljivo, nikada nije tražio da potpišem niti jedan tekst, ali osobno sam se osjećao dužnim nadoknaditi mu u cijelosti.
Čim sam ugledao tekst “Shadrvani”, odmah mi je zaokupio pažnju. Dok sam smišljao melodiju, odmah mi je na pamet pao Šaban Šaulić. Bila mi je prava privilegija stvoriti nešto za njega u tom razdoblju.Šabanu sam dao izbor između dvije pjesme, ponudivši mu jednu, a za drugu se dogovorimo. Šaban je izrazio oduševljenje objema pjesmama, posebno pokazujući naklonost prema “Šadrvanima”.
U Šabanovoj perspektivi, nije bilo komunikacije s Tonijem; on je jednostavno dao tekst i kasnije sam od njega dobio dodatne tekstove. Međutim, naša suradnja nije dala uspješne rezultate. Slavkovim riječima, kad god je dolazio u moju rezidenciju, volio je popiti rakiju, što je dokaz njegovog nepokolebljivog optimizma. Slavko ga je dalje opisao kao urođenu strast prema rock glazbi.
BONUS TEKST:
Razgovaraćemo o jednoj temi koja je duboko ukorenjena u ljudsko iskustvo, a to je pitanje slobode. Sloboda je koncept koji se provlači kroz istoriju, filozofiju, politiku i svakodnevni život, oblikujući naše stavove, vrednosti i ponašanje. Ona je univerzalna težnja svih ljudi, ali istovremeno je i kompleksna i višeznačna, podložna različitim interpretacijama i sukobima.
Na filozofskom nivou, sloboda je tema koja je duboko istraživana i raspravljana. Filozofi su se kroz vekove bavili pitanjima kao što su priroda slobode, njeni moralni i etički aspekti, granice slobode, odnos slobode i determinizma, i mnoga druga. Od antičkih filozofa poput Sokrata, Platona i Aristotela, preko modernih mislilaca kao što su Spinoza, Kant, Hegel, do savremenih teoretičara poput Foucaulta, sloboda je bila predmet dubokog razmišljanja i debate.
U političkom kontekstu, sloboda je osnovno ljudsko pravo koje se često uzima zdravo za gotovo, ali je istovremeno predmet borbe i sukoba širom sveta. Borbe za političku slobodu, građanske slobode, prava žena, prava manjina, slobodu govora i izražavanja, slobodu medija, samo su neki od primera borbi koje su obeležile istoriju čovečanstva. Iako se mnogi napori za ostvarenje slobode čine kao pobede, često se suočavamo sa izazovima očuvanja i unapređenja sloboda u sve kompleksnijem i povezanijem svetu.
Na ličnom nivou, sloboda je nešto što svako od nas doživljava na svoj način. To može biti osećaj autonomije, mogućnost izbora, nezavisnost, oslobođenje od ograničenja ili pritisaka okoline. Svako od nas teži ka osećaju slobode u svojim životima, bilo da je to sloboda da se izražavamo, sloboda da donosimo odluke koje su nam važne, ili sloboda da živimo onako kako to želimo.
U kulturološkom i umetničkom smislu, sloboda je tema koja se često istražuje i preispituje. Književnost, film, muzika, slikarstvo i druge umetničke forme često se bave pitanjima slobode i njene suprotnosti, kao što su ropstvo, tiranija, represija i ograničenja. Umetnost može biti snažan izraz težnje ka slobodi, ali istovremeno može ukazivati i na njene granice i izazove.
U zaključku, sloboda je tema koja se prepliće kroz sve aspekte ljudskog iskustva, od filozofije do politike, od ličnih do kulturoloških i umetničkih sfera. Iako je to univerzalna težnja svih ljudi, sloboda je istovremeno i kompleksan i višeznačan koncept koji zahteva duboko razmišljanje i kontinuiranu borbu kako bismo je očuvali i unapredili u svetu koji se neprestano menja.
