Neprikosnoveni glumac i bivši ministar kulture retko govori o svom privatnom životu u javnosti, pa malo ko zna da je ova prelepa dama bila prva supruga Voje Brajovića.
- Ljubav iz djetinjstva Voje Brajovića bila je njegova prva žena. Putevi su im se ukrstili u jednom valjevskom naselju, gdje je Ljiljanin otac slučajno pružao liječničku pomoć jednom od najpriznatijih glumaca našeg doba.
Nakon što je poput svog oca odabrala liječničku karijeru, Ljiljana je nakon udaje odlučila napustiti studij te svoju energiju i pažnju usmjeriti na obitelj. Tijekom braka ona i njezin suprug bili su blagoslovljeni s dvoje djece, sinom Vukotom i kćeri Iskrom.
Oba su moja roditelja bila uključena u mnoštvo značajnih nastojanja. Bili su uz mene u malim, ali bitnim trenucima mog djetinjstva, poput učenja plivanja. Kako sam odrastala, naš se odnos razvio u nešto uistinu neprocjenjivo, ispunjeno životnim lekcijama i dragim trenucima.Ljiljanina i Vojijeva kći svojedobno je izrazila želju da vlastitoj kćeri bude barem upola dobar prijatelj kao što su njoj bili njeni roditelji.
Ljiljana, bivša supruga Voje Brajovića, podijelila je s domaćim medijima kako je njena perspektiva doživjela značajnu transformaciju otkako je zaposlena u šarmantnom butiku poznatom po izuzetnoj kolekciji džempera. Iako je izrazila da njezina izjava možda nije konačna, naglasila je dubok utjecaj koji je njezin rad imao na njezino cjelokupno stajalište.
Unatoč tome što su uspjeli stvoriti prekrasnu obitelj, ljubav između Ljiljane i Vojija s vremenom se ugasila. Nakon razvoda Brajović je sreću otkrio u naručju mlađe kolegice Milice Mihajlović koja mu je podarila sina Relju. Ljiljana, Brajovićeva prva supruga, sada živi mirno i radije se drži potajno. Dubina njihove ljubavi može se nazrijeti samo kroz pregršt fotografija koje njihova djeca dijele na društvenim mrežama.
Novogodišnja slika na kojoj su mama i tata zajedno ističe se kao najljepša i jedinstvena, zauvijek njegovana.U biti, morao je nešto snimiti, a vrijedi napomenuti da je moja majka oduvijek imala jaku averziju prema fotografiji, zbog čega ovu fotografiju jako cijenim.
BONUS TEKST:
Globalno Zagrijavanje i Klimatske Promjene: Uzroci, Posljedice i Rješenja
Globalno zagrijavanje i klimatske promjene su među najvećim izazovima s kojima se čovječanstvo danas suočava. Ovi fenomeni imaju dalekosežne posljedice na okoliš, ekonomiju i društvo u cjelini. Ovaj tekst će istražiti uzroke globalnog zagrijavanja, njegove posljedice, te moguće mjere koje možemo poduzeti kako bismo ublažili njegov utjecaj.
Uzroci Globalnog Zagrijavanja
Globalno zagrijavanje je proces postepenog povećanja prosječne temperature Zemljine atmosfere i oceana. Glavni uzroci globalnog zagrijavanja su ljudske aktivnosti koje povećavaju koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi. Najvažniji staklenički plinovi uključuju ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O) i fluorirane plinove. Ovi plinovi zarobljavaju toplinu u atmosferi, stvarajući efekt staklenika. Evo nekoliko ključnih izvora tih plinova:
Sagorijevanje fosilnih goriva: Korištenje nafte, ugljena i prirodnog plina za proizvodnju energije i transport oslobađa velike količine CO2 u atmosferu. Industrijska revolucija je značajno povećala emisiju ovih plinova.
Poljoprivreda i stočarstvo: Poljoprivredne aktivnosti, uključujući uzgoj stoke i riže, oslobađaju metan i dušikov oksid. Stočarstvo je posebno značajan izvor metana, jer fermentacija u probavnom sustavu životinja proizvodi ovaj plin.
Krčenje šuma: Sječa šuma smanjuje kapacitet planete za apsorpciju CO2. Šume djeluju kao „pluća Zemlje“, apsorbirajući CO2 i oslobađajući kisik. Krčenje šuma, posebno u tropskim područjima, doprinosi povećanju koncentracije CO2 u atmosferi.
Posljedice Globalnog Zagrijavanja
Posljedice globalnog zagrijavanja su već vidljive širom svijeta i očekuje se da će se intenzivirati u budućnosti. Neke od najvažnijih posljedica uključuju:
Porast razine mora: Topljenje polarnih ledenjaka i širenje toplih oceana dovode do porasta razine mora. Ovo ugrožava obalne zajednice i infrastrukturu, te može dovesti do gubitka staništa za mnoge biljne i životinjske vrste.
Ekstremni vremenski uvjeti: Globalno zagrijavanje doprinosi učestalijim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su toplinski valovi, suše, poplave i uragani. Ovi događaji uzrokuju velike štete na poljoprivredi, infrastrukturi i ljudskim životima.
Promjene u ekosustavima: Povećanje temperature i promjene u obrascima padalina utječu na staništa i migracijske obrasce mnogih vrsta. To može dovesti do izumiranja nekih vrsta i gubitka biološke raznolikosti.
Utjecaj na ljudsko zdravlje: Klimatske promjene mogu negativno utjecati na ljudsko zdravlje, povećavajući učestalost bolesti povezanih s toplinom, širenje bolesti koje prenose insekti, te pogoršanje kvalitete zraka i vode.
Rješenja i Mjere za Ublažavanje
Iako su izazovi veliki, postoje mnoge mjere koje možemo poduzeti kako bismo ublažili utjecaj globalnog zagrijavanja i prilagodili se njegovim posljedicama. Neke od najvažnijih mjera uključuju:
Prelazak na obnovljive izvore energije: Korištenje solarne, vjetro, hidro i geotermalne energije može značajno smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Investiranje u ove tehnologije i poticanje njihove primjene na globalnoj razini ključno je za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Povećanje energetske učinkovitosti: Povećanje energetske učinkovitosti u industriji, transportu, zgradama i kućanstvima može smanjiti potrošnju energije i emisiju stakleničkih plinova. To uključuje korištenje energetski učinkovitih uređaja, poboljšanje izolacije zgrada i primjenu pametnih tehnologija za upravljanje energijom.
Očuvanje i obnova šuma: Zaustavljanje krčenja šuma i poticanje obnove degradiranih šumskih područja ključni su koraci za povećanje apsorpcije CO2. Programi pošumljavanja i zaštite prirodnih staništa mogu pomoći u očuvanju biološke raznolikosti i borbi protiv klimatskih promjena.
Promjene u poljoprivrednim praksama: Održiva poljoprivreda, uključujući smanjenje upotrebe kemijskih gnojiva, rotaciju usjeva, agrošumarstvo i ekološku poljoprivredu, može smanjiti emisiju stakleničkih plinova i poboljšati zdravlje tla. Poboljšanje učinkovitosti u stočarskoj proizvodnji također može smanjiti emisiju metana.
Međunarodna suradnja: Globalni problemi zahtijevaju globalna rješenja. Međunarodni sporazumi, kao što je Pariški sporazum o klimatskim promjenama, ključni su za koordinaciju napora u smanjenju emisije stakleničkih plinova i prilagodbi klimatskim promjenama. Države moraju surađivati na razvijanju i primjeni učinkovitih politika za borbu protiv klimatskih promjena.
Podizanje svijesti i obrazovanje: Edukacija javnosti o uzrocima i posljedicama globalnog zagrijavanja te načinima na koje mogu doprinijeti ublažavanju ovog problema ključna je za mobilizaciju zajednica. Kampanje za podizanje svijesti, obrazovni programi i mediji mogu igrati važnu ulogu u promicanju održivih praksi i ponašanja.
Zaključak
Globalno zagrijavanje i klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo u 21. stoljeću. Njihovi uzroci su duboko ukorijenjeni u ljudskim aktivnostima, ali postoje mnoga rješenja koja možemo primijeniti kako bismo ublažili njihov utjecaj. Prelazak na obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti, očuvanje šuma, održiva poljoprivreda, međunarodna suradnja i obrazovanje javnosti ključni su koraci u borbi protiv klimatskih promjena. Svaka akcija, ma koliko mala bila, može doprinijeti globalnim naporima za očuvanje našeg planeta za buduće generacije. Vrijeme je da prepoznamo ozbiljnost situacije i poduzmemo odlučne korake ka održivoj budućnosti.
