U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o jako toplom vremenu, a koje je prisutno u cijeloj regiji u posljednjih par dana. Evo i par savjeta od strane doktora….
Tokom ljetnih mjeseci, mnogi ljudi potcjenjuju utjecaj visokih temperatura na zdravlje, a upravo tada najviše dolazi do izražaja važnost pravilnog ponašanja i prilagođavanja klimatskim uslovima. Prof. dr. Ranko Raičević, ugledni neurolog i predsjednik Društva neurologa Srbije, upozorava na česte greške koje svakodnevno činimo tokom ljetnih vrućina i pruža korisne savjete za zaštitu organizma.
Visoke temperature dovode do širenja krvnih žila, naročito onih koje snabdijevaju mozak, srce i bubrege. Taj fiziološki odgovor organizma na vrućinu stvara dodatno opterećenje na kardiovaskularni sistem, naročito kod osoba koje već imaju problema sa cirkulacijom. Jedna od ozbiljnih posljedica može biti i moždani udar, a posebno su ugroženi stariji ljudi i hronični bolesnici.
Osim toga, često se kod izloženosti toploti javlja hipoksija, odnosno stanje kada mozak ne dobija dovoljno kiseonika. To može izazvati pad krvnog pritiska, vrtoglavicu, pa čak i gubitak svijesti. Zbog toga, upozorava profesor Raičević, tokom najtoplijeg dijela dana – između 10 i 16 sati – treba izbjegavati boravak na suncu i pridržavati se preporuka koje mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Jedan od najvažnijih savjeta odnosi se na hidrataciju. Preporučuje se unos velikih količina negazirane vode, jer je ona najefikasnija u nadoknadi tečnosti i održavanju ravnoteže elektrolita. Suprotno uvriježenom mišljenju, gazirani napici nisu idealno rješenje za osvježenje. Zbog visokog sadržaja natrija i kalijuma, oni mogu uzrokovati poremećaje srčanog ritma, naročito kod osjetljivih osoba.
Takođe, posebno treba izbjegavati alkoholna pića, jer alkohol dodatno širi krvne sudove i povećava efekat vrućine. Osim toga, alkohol umanjuje sposobnost tijela da koristi kiseonik, što dodatno opterećuje mozak i srce. Čak i zdravi mladi ljudi mogu osjetiti posljedice, a za one sa već postojećim zdravstvenim problemima alkohol ljeti predstavlja ozbiljan rizik.
Još jedan čest problem tokom ljeta su jutarnje glavobolje, koje se često javljaju zbog lošeg sna uslijed visokih temperatura, dehidracije, ali i promjena u električnom i ionskom sastavu zraka. Te promjene mogu uticati na nervni sistem i izazvati neugodne simptome koji remete svakodnevno funkcionisanje. Preporučuje se provjetravanje prostora u ranim jutarnjim satima i upotreba ventilatora koji omogućavaju kruženje zraka bez naglog hlađenja.
Kad je riječ o upotrebi klima-uređaja, mnogi prave veliku grešku tako što prostorije previše rashlađuju ili ostavljaju uređaj uključenim tokom cijele noći. Idealna temperatura u prostoriji ne bi smjela biti niža od pet do šest stepeni u odnosu na spoljnu temperaturu. Nagli prelazi između ekstremno hladnih i vrućih prostora predstavljaju šok za organizam, a naročito su rizični za osobe sa slabijim imunitetom ili respiratornim oboljenjima.
Prečesto se dešava da u javnim prostorima poput tržnih centara i prodavnica, klima-uređaji budu podešeni na preniske temperature – ponekad i na 18 stepeni. Iako to u prvi mah djeluje kao prijatno osvježenje, zapravo povećava rizik od prehlade, upale sinusa, grla, pa čak i ozbiljnijih respiratornih infekcija. Istovremeno, prekomjerna upotreba klima-uređaja negativno utiče i na energetsku efikasnost, trošeći velike količine električne energije i opterećujući elektrodistributivnu mrežu.
Važno je napomenuti i značaj pravilne ishrane tokom ljeta. Lagani obroci bogati svježim voćem i povrćem pomažu organizmu da lakše podnese visoke temperature. Hrana bogata vodom – poput lubenice, krastavaca i paradajza – doprinosi hidrataciji i održavanju ravnoteže minerala u organizmu. Izbjegavanje masne i teške hrane olakšava probavu i smanjuje dodatno zagrijavanje tijela iznutra.
Profesor Raičević apeluje na građane da tokom ljeta promijene svoje navike i da budu svjesni rizika koje vrućine nose. Jednostavne mjere poput boravka u hladu, pravilne hidratacije, izbjegavanja alkohola i racionalne upotrebe klima-uređaja mogu značajno poboljšati kvalitet života u najtoplijim mjesecima. Posebno je važno da ranjive kategorije stanovništva – stariji, hronični bolesnici i djeca – budu pod posebnom pažnjom i zaštitom.
Na kraju, visoke temperature same po sebi nisu nepremostiv problem, ali nepravilno ponašanje i zanemarivanje savjeta stručnjaka mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Ljeto ne mora da bude opasno ako se ponašamo odgovorno i brinemo o svom tijelu i zdravlju. Preventiva je ključ – jednostavna, dostupna i mnogo efikasnija od liječenja posljedica. A u svemu tome, svijest i edukacija ostaju naši najvažniji saveznici.
