Upravo na današnji dan obilježavamo cijenjeni Dan vozača i automehaničara. Zvanično je priznat i svečano otvoren 15. januara 1960. godine, kada je Josip Broz Tito, tadašnji predsednik Jugoslavije, dobio cenjeno zvanje počasnog člana u okviru prestižnog Udruženja vozača i automehaničara Jugoslavije. Ove godine obeležava se deset godina postojanja Auto servisa Srbije (UAS), jedinstvenog strukovnog udruženja koje objedinjuje više od 600 servisnih radionica u našoj zemlji.
Povodom desete godišnjice Udruženja, Aleksandra Đurišić iz UAS ističe važnost realnog sagledavanja izazova sa kojima se suočavaju pružaoci usluga u automobilskoj industriji. Razvoj ove industrije postaje sve složeniji i zahtjevniji, sa ograničenim pristupom tehničkim informacijama. Prisustvo brojnih ilegalnih radionica ne samo da opterećuje struku, već utiče i na cijenu rada, gurajući autoservisere u sivu zonu ili ih čak tjera da traže prilike u drugim zemljama. Nadalje, opada interesovanje za zanate, a školski sistem se bori da održi korak sa aktuelnim trendovima.
Upravljanje otpadom, posebno opasnim otpadom, predstavlja sve veću zabrinutost za servisere. U nastojanju da se pozabavi ovim problemima, UAS aktivno sarađuje s relevantnim ministarstvima kako bi utjecao na trenutno stanje u industriji. Procjene stručnjaka govore da oko 60% usluga radi ilegalno. Prednost koju posjeduju proizlazi iz odsustva bilo kakvog regulatornog nadzora, što im omogućava izbjegavanje oporezivanja i nabavku opreme i zaliha od veletrgovaca koristeći gotovinske transakcije. Shodno tome, uživaju iste popuste kao i majstori koji poštuju zakon koji pružaju legitiman servis vozila. Ovakvo stanje značajno utiče na troškove rada, posebno u malim sredinama u kojima je broj nelegalnih pružalaca usluga veći od onih koji posluju u okvirima zakona.
Trenutna situacija uzrokuje značajne gubitke i za državu i za struku, a ključno je da se pozabavi ovim pitanjem kako bi se regulirala industrija. Đurišić ističe da je prvi suštinski korak ka ostvarenju ovog cilja uspostavljanje fer uslova na tržištu. U proteklih nekoliko godina, upravljanje opasnim otpadom predstavljalo je jedinstven izazov za one koji se bave servisiranjem vozila. Iako je pohvalno što je upravljanje otpadom riješeno u zakonskom okviru, Udruženje pružalaca usluga ističe brojne poteškoće u primjeni Zakona.
Udruženje ističe izuzetnu važnost zaštite životne sredine i daje primjer aktivnim rješavanjem ovog pitanja. Međutim, postoji zabrinjavajući nedostatak komunikacije u vezi sa izmjenama propisa i obaveza koje proizilaze iz Zakona o zaštiti životne sredine, Uredbe o postupanju sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i Uredbe o postupanju sa fluoriranim gasovima. Uprkos ovom nedostatku informacija, na benzinskim stanicama se vrše inspekcijski nadzori u pratnji policije, zbog čega se podnose krivične prijave. Ove kaznene radnje i oštre kazne izrečene majstorima, koji su već opterećeni izazovnim i odgovornim poslom i savjesno plaćaju poreze, tjeraju ih da se pridruže onima koji rade na crno. Smatraju da na taj način mogu izbjeći inspekcije.
Ovom nesretnom fenomenu svjedoči Udruženje iz prve ruke. Zanatlije u vojsci takođe se suočavaju sa istim izazovima kao i njihovi civilni kolege. Mlađa generacija pokazuje manje entuzijazma za bavljenje zanatom, što rezultira praznim klupama u mašinskim i tehničkim školama. Zabrinjavajući je trend smanjenja broja odjela posvećenih obuci budućih stručnjaka, a nekim gradovima čak i potpuno nedostaju obrazovni programi. U Srbiji je problem nedostatka stručnog kadra, što je istakao Đurišić kada napominje da se autoservis širom zemlje konstantno bori da pronađe kvalifikovano osoblje.
Smanjenje broja kvalificiranih majstora može se pripisati kako nezainteresovanosti tako i nesposobnosti školskog sistema da se prilagodi brzim promjenama u automobilskoj industriji. Prepoznajući to, udruženje naglašava potrebu za reformom obrazovanja. Potražnja za serviserima je povećana, što je dovelo do većih plata, jer složenost servisiranja vozila zahtijeva značajna ulaganja u dijagnostiku, alate i specijaliziranu opremu. Posljedično, vrijeme čekanja na servis je produženo kako u ovlaštenim tako iu nezavisnim servisima. Kako se očekuje da će cijene usluga nastaviti rasti, udruženje vjeruje da će mladi ljudi sve više birati ovo zanimanje za svoju perspektivnu budućnost. Servis vozila sada obuhvata više od samo mehaničkog rada, uključujući elektroniku, programiranje i dijagnostiku, što je u skladu sa interesima današnjice’s mladosti. Modernizacijom procesa obuke, uspostavljanjem fer uslova poslovanja i odgovarajućim podsticajima, postoji nada za budućnost ove profesije, navode iz Udruženja.
