U Nastavku našeg današnjega članka govorićemo o zdravlju srca i cjelokupnog kardiovaskularnog sistema kod jedne osobe. Jednostavno, dok je osoba još uvijek u punoj snazi, treba se na vrijeme voditi računa kroz sopstvenu ishranu ali i tjelovježbu….
Odlazak u teretanu obično je dobra ideja. Budući da tjelovježba iscrpljuje tijelo – a energična tjelovježba povećava šanse za srčani udar ili zastoj – važno je vježbati umjereno i uzimati redovite pauze. O temi izobrazbe prof. Dr Petar Otašević, specijalista interne medicine sa subspecijalizacijom iz kardiologije i vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, u razgovoru za MONDO kaže da lekari nedvojbeno preporučuju fizičku aktivnost, ali i dodaje da je obavezan lični lekarski pregled. prije početka, osobito za osobe srednje i starije dobi. “Tjelovježba je nešto što mi liječnici svima preporučujemo uz izbjegavanje brze hrane i općenito bilo koje hrane koja sadrži veliku količinu masti, šećera ili ugljikohidrata.
Preporuka je redovita tjelovježba do 150 minuta tjedno, ali to ne mora biti trening u teretani, ali bilo koja vrsta tjelesne aktivnosti po vlastitom izboru poput hodanja, brzog hodanja, trčanja, vožnje bicikla i sl., kaže liječnica. Ako ste srednjih godina i namjeravate krenuti s tjelesnim vježbanjem, osobito ako idete u fitness centar, najbolje bi bilo da prvo provjerite svoje cjelokupno zdravstveno stanje – najprije kardiološki pregled, odnosno mjerenje krvnog tlaka, a zatim neki laboratorij, EKG i ultrazvuk srca (ako postoji) kako biste saznali da li je za vas sigurno vježbati i koliko intenzivno to možete raditi“, savjetuje stručnjak za MONDO.
- Izračunajte svoj maksimalni broj otkucaja srca Što se tiče kardiovaskularnih sportova i vježbi poput trčanja ili plivanja i vožnje bicikla, pa čak i nečeg poput skakanja užeta koji će vam izgraditi izdržljivost, govornik također napominje da su oni vrlo dobri za kardiovaskularni sustav. Nadalje, takve vježbe povećavaju potrošnju kalorija — što pridonosi kontroli tjelesne težine. “Kardio trening ima mnogo pozitivnih učinaka i preporuča se svima ako je intenzitet prilagođen vašoj kondiciji i općem tjelesnom stanju. To su aerobne vježbe koje zapravo čine našu izdržljivost gdje svi mišići (srce) rade.
Samim time više se troši kisik, više nakupljena masnoća će se sagorjeti“, kaže liječnica, ponovno naglašavajući kako bi određene dobne skupine prije odluke o početku tjelesne aktivnosti trebale otići na pregled. S druge strane, naš stručnjak općenito savjetuje da obratite pozornost na brzinu otkucaja srca. “Ne bi trebao prelaziti maksimalnu brzinu otkucaja srca, koja se izračunava oduzimanjem dobi od 220. Na primjer, ako netko ima 50 godina, onda oduzimanjem toga od 220 dobijemo da maksimalna gornja granica otkucaja srca ne bi trebala biti više od 170 u minuti kako je objasnio liječnik koji nadalje zaključuje da će se s godinama maksimalni broj otkucaja srca smanjivati.
Srce, s druge strane, stari uz opadanje funkcije. Kako starimo, masne naslage poznate kao plak koje se nakupljaju na unutarnjim stijenkama naših arterija izlažu nas većem riziku od srčanih bolesti i srčanog udara. Starenje također utječe na krvne žile i srce: ono kuca sporije nego kad smo bili mlađi, reagirajući na stres ili fizičku aktivnost smanjenom snagom. Visoki krvni tlak, još jedan faktor rizika za srčane bolesti i srčane udare, također ima tendenciju porasta s godinama. Uvijek imajte na umu svoje zdravlje kardiovaskularnog sustava. Motivirajte se da ostanete aktivni i vježbate.
Vježbajte redovito Redovita tjelesna aktivnost važna je za održavanje zdrave tjelesne težine i prevenciju bolesti srca. Vježbanje može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i razine kolesterola, dva glavna čimbenika rizika za srčane bolesti. Ciljajte barem 30 minuta vježbanja umjerenog intenziteta većinu dana u tjednu. Kako starimo postaje malo teže ostati aktivan i u formi jer nas nakon određenih aktivnosti (ili čak bez ikakvog razloga) bole zglobovi i mišići.
Međutim, postoji i izreka da “objekt u pokretu voli ostati u pokretu”— a odnosi se i na naša tijela! Vježbati ne trebamo samo za zdravo srce, već i za smanjenje stresa i podizanje raspoloženja. Je li vam teško motivirati se? Pa sve počinje tim prvim korakom. Pozovite prijatelja i šetajte s njim svaki dan – čak i ako je to samo dvadeset minuta. Nije loše ni povremeno otići sam u šetnju. Svaki popis zdravih savjeta uvijek uključuje i otklanjanje poroka. Ako ste slučajno pušač, vrijeme je da prestanete.
Pušenje čini više od bilo koje druge loše stvari za zdravlje vašeg srca i najveći je uzrok mnogih drugih zdravstvenih učinaka. Pratite koliko alkohola pijete i nemojte ga uzimati za ublažavanje stresa ili za “lakši san”. Kad već govorimo o stresu, on će itekako utjecati na vaše srce! Kada ste pod stresom, pronađite zdrave načine za olakšanje: vježbanje, joga, meditacija ili uključite se u neke svjesne aktivnosti poput crtanja ili slikanja.
