Kao što i možete da zaključite po naslovu našeg današnjega članka, malo govorimo o penzionerima. U svim zemljama u regiji, oni su najugroženijia kategorija društva, i nameće se pitanje kako samo sastavljaju kraj sa krajem?
Počevši od siječnja 2024. godine korisnici mirovina i drugih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja mogu očekivati značajan rast svojih primanja od 14,8 posto. Revidirani iznosi mirovina i novčanih naknada bit će isplaćeni korisnicima u veljači 2024. godine.
Primjenom švicarske formule i uključivanjem rasta od 14,8 posto koji je usklađen s proporcionalnom promjenom prosječne plaće bez poreza i doprinosa, prosječna mirovina za siječanj 2024. procjenjuje se na približno 45.775 dinara. Uredbom, koju je Vlada potvrdila 7. prosinca, utvrđuju se kriteriji, iznos, obuhvat korisnika mirovine i rokovi isplate dodatnog novčanog iznosa kao dodatka na mirovinu. Ovaj dodatak ostvarit će osobe koje primaju starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu pod uvjetom da njihov ukupni mjesečni prihod od prosinca 2023. do studenog 2024. godine ne prelazi 51.618,14 dinara. Dodatni iznos nastavit će se isplaćivati mjesečno, uz redovnu mirovinu, tijekom ovog određenog razdoblja.
Treba napomenuti da korisnici nisu dužni podnijeti zahtjev za isplatu uvećane mirovine. Fond će povećanje obračunati i isplatiti na uobičajeni način, bez potrebe donošenja pojedinačnih rješenja. Važno je podsjetiti da je prema srpskim propisima za invalidsku mirovinu potrebno samo pet godina radnog staža. Međutim, to pravo mogu ostvariti samo osobe kod kojih je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti do navršene dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Trenutno je ta dob 62,6 godina za žene i 65 godina za osigurane muškarce. Slijedom toga, prekoračena je dobna granica za stjecanje prava na invalidsku mirovinu.
Za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu potrebno je imati najmanje 15 godina upisanih u radnu knjižicu, kako je propisano Zakonom o PIO-u, preko uvjeta nedostatnog od 10 godina.
Mnogi roditelji s djecom s teškoćama u razvoju često se pitaju ispunjavaju li uvjete za invalidsku mirovinu na temelju potreba njegova djeteta i potrebnih uvjeta za kvalifikaciju. Međutim, važeći propisi kažu da to trenutno nije moguće, bez obzira na stupanj invaliditeta djeteta ili pohađanje posebne škole, gdje mu je potrebna svakodnevna njega i ne može raditi puno radno vrijeme. Prema Fondu PIO, invalidsku mirovinu određuje isključivo zdravstveno stanje osiguranika i na nju ne utječu druge obiteljske ili socijalne poteškoće. Primjerice, ako je zdravlje majke ugroženo, može podnijeti zahtjev za utvrđivanje invaliditeta kod svog izabranog liječnika na obrascu jedan. Odluka o ispunjavanju uvjeta donosi se isključivo na temelju ocjene liječnika vještaka, koji će procijeniti medicinsku dokumentaciju i obaviti liječnički pregled kako bi se utvrdilo postoji li kod majke potpuni gubitak radne sposobnosti, što je preduvjet za ostvarivanje invalidske mirovine.
Postupak stjecanja invalidske mirovine odvija se po posebnoj zakonskoj proceduri koja podrazumijeva obavještavanje osiguranika i poslodavca o potpunom gubitku radne sposobnosti. Imaju zakonski rok od 15 dana za žalbu nakon što dobiju rješenje o gubitku radne sposobnosti, odluku poslodavca o prestanku radnog odnosa i odjavu s obveznog osiguranja. Tek nakon odjave mirovinski fond može utvrditi uvjete za mirovinu i izračunati iznos na temelju potvrđenih podataka iz obveznog osiguranja. S druge strane, zdravstveno osiguranje vezano uz radni odnos vrijedi sve dok poslodavac ne odjavi radnika. Tada poslodavac od nadležne ispostave Fonda PIO treba zatražiti potvrdu da je zaposlenik u postupku ostvarivanja prava. Ova potvrda je potrebna kako bi zaposlenik sklopio sve potrebne dogovore sa zdravstvenim fondom.
