– Za nastavak našeg danbašnjega članka, donosimo vam jednu jako korisnu i moćnu temu. Naime, ako ne znate sa čime da se bavite a imate neku zemlju u svome vlasništvu, onda je bijeli sljez, jako koristan prijedlog za vas. Evo kako da uz malo strpljenja zaradite jako solidna primanja na godišnjem nivou.
Bijeli sljez se ističe među raznim biljkama koje imaju sposobnost da uspijevaju u cijeloj našoj zemlji. Za uzgoj bijelog sljeza potrebna je puna godina, uz ulaganje od oko 1200 eura po hektaru. Ipak, potencijalna zarada može iznositi i do 9.000 eura, što omogućuje brzi povrat ulaganja. Da biste njegovali ovu zrelu biljku matičnjaka, potrebno je njegovati zemlju i organizirati sadnju i žetvu.
Prema konkretnim financijskim planovima trebalo bi izdvojiti oko 1.200 eura po hektaru, ali samo u prvoj godini. Tijekom druge do sedme godine, godišnji prihodi obično se kreću od približno 6.000 eura do potencijalnog maksimuma od 9.000 eura. Ilustracija za to bila bi mogućnost da se od samo 10 ari zemlje sljezom u jednoj sezoni zaradi 100.000 dinara, što je povrat investicije pet puta veći od početne cijene.
Prema riječima stručnjaka, preporuka je da se ljekovito bilje u Srbiji može uspješno uzgajati plantažnom proizvodnjom u cijeloj zemlji, uz poštovanje dobre poljoprivredne prakse (GAP) i principa organske poljoprivrede. U planinskim predelima Stare Planine, Tare, Deliblatske Peščare, Fruške Gore, Maljena, Prokletija, Suvobora, Medvednika, Sićevačke Klisure, Sokobanje preporučuje se bavljenje sakupljanjem i uzgojem prirode, posebno za plantažnu proizvodnju.
Kako navode iz Agrokluba, na odluku većine zadrugara i kooperanata iz Gadžinog Hana da uzgajaju ljekovitu biljku, korijen bijelog sljeza, prvenstveno je utjecala njena visoka tržišna vrijednost od najmanje 800 dinara po kilogramu. Zoran Ilić, direktor zadruge, kaže da je nakon pažljive računice vidljivo da bijeli sljez zahtijeva znatna ulaganja, ali njegova cijena donosi i najveće povrate. Ilić je za to vreme napomenuo da je za biljku potrebno đubrenje, dva tretmana zaštitnim sredstvima, a samim tim i investicija od čak 20.000 dinara.
Brojne obitelji koje žive na obroncima Suve planine aktivno se bave uzgojem ljekovitog bilja, s posebnim osvrtom na bijeli sljez koji slovi kao vrlo unosan. Rod bijelog sljeza obiluje ovom biljkom koja ne zahtjeva pretjerane količine vode. Prije nekoliko godina Milan Hranisavljević, rodom iz Lozovika, odlučio se okušati u uzgoju povrća. Kako je vrijeme prolazilo, proširio je svoja nastojanja i na uzgoj ljekovitog bilja, uključujući sljez i valerijanu.
Prema njegovom objašnjenju, vađenjem jednog kilograma sjemena iz mladih biljaka moguće je zasijati do 50 ari, dok je za jedan hektar potrebno oko 6 kilograma. Odsutnost sustava grijanja nije problem; dovoljno je samo zaštićeno područje. Sadnice se zatim sade u razmacima od 30 centimetara po cijelom polju, što rezultira potencijalom za cvjetanje 40.000 biljaka bijelog sljeza po hektaru. Nakon procesa sušenja iskorištenje je oko jedne tone, te se u konačnici proizvod pakira.
Čišćenje marshmallowa predstavlja izazov zbog njegove ekskluzivne mogućnosti ručnog guljenja kore. Nasuprot tome, mukotrpan zadatak branja nevena događa se tijekom vršnih sati od 9 do 16 sati, kada je sunce najjače. Ovaj zahtjevan postupak potrebno je ponavljati svaki drugi ili treći dan od lipnja do pojave prvih mrazeva. Odluči li se netko upustiti u uzgoj ove biljke, od velike pomoći može biti financijska potpora Europske unije Srbiji.
Kao jedna od zapaženih inicijativa ističe se IPARD program. IPARD III program ima za cilj dodijeliti značajan iznos od 580 milijuna eura srpskim poljoprivrednicima u narednim godinama, pri čemu će Europska unija ovoj inicijativi dati 288 milijuna eura. Na web stranici EU mogućnosti možete pronaći opsežan popis poljoprivrednih aktivnosti koje pokriva IPARD, što vam omogućuje da odredite koje su mjere primjenjive na vaše poslovanje.
