U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o tzrenutnoj vremenskoj situaciji u cijeloj regiji. Naime, velike vanjske temperature dovode do toga, da sve veći procenat osoba ima jako velikih problema sa zdravljem….
Nalazi, objavljeni 2022., unaprjeđuju naše razumijevanje kako naše osebujne biološke karakteristike mogu utjecati na naše zdravlje. Vjerojatno su vam poznate krvne grupe A, B, AB i O; te se klasifikacije odnose na različite kemijske markere, zvane antigeni, koji su prisutni na površini crvenih krvnih stanica. Unutar ovih osnovnih krvnih grupa postoje nijansirane varijacije koje proizlaze iz genetskih mutacija u srodnim genima.
Tip A pokazuje 16% veći rizik od moždanog udara prije 60. godine. Znanstvenici su proveli analizu podataka iz 48 genetskih studija, koje su uključivale približno 17.000 pacijenata s moždanim udarom i gotovo 600.000 kontrolnih ispitanika koji nisu doživjeli moždani udar. Svi sudionici bili su u dobi od 18 do 59 godina. Rezultati njihove studije pokazali su jasnu povezanost između gena povezanog s krvnom grupom A1 i ranog moždanog udara.
Studija, koja je uključivala sekvenciranje cijelog genoma, pronašla je dva lokusa koji su značajno povezani s povećanim rizikom od ranog moždanog udara. Jedan od tih lokusa odgovara regiji u kojoj se nalaze geni odgovorni za krvne grupe. Zasebna studija, usredotočena na specifične gene povezane s krvnom grupom, otkrila je da ljudi s genetskom varijantom tipa A pokazuju 16 posto veći rizik od moždanog udara prije dobi od 60 godina u usporedbi s onima s drugim krvnim grupama.
Pojedinci koji su nosili gen O1 pokazali su 12 posto manji rizik. Međutim, znanstvenici su napomenuli da je povećani rizik od moždanog udara kod osoba s krvnom grupom A minimalan te da ovoj skupini nije potrebna dodatna njega ili probir. Prema dr. Stevenu Kittneru, neurologu specijaliziranom za cerebralne krvne žile na Sveučilištu Maryland i glavnom autoru studije, razlozi za povećan rizik povezan s krvnom grupom A ostaju nejasni. Međutim, vjerojatno je povezan s čimbenicima koji utječu na zgrušavanje krvi, uključujući trombocite, stanice koje oblažu krvne žile i razne proteine prisutne u krvotoku — a svi oni doprinose procesu stvaranja krvnog ugruška.
Iako se ovi nalazi mogu činiti alarmantnim – sugerirajući da krvna grupa može utjecati na vjerojatnost ranog moždanog udara – potrebno ih je razmotriti u širem kontekstu. U Sjedinjenim Američkim Državama oko 800 000 pojedinaca svake godine doživi moždani udar. Većina ovih slučajeva – oko 75 posto – pogađa osobe starije od 65 godina, pri čemu se vjerojatnost moždanog udara udvostručuje za svako desetljeće nakon 55. godine. Nadalje, sudionici istraživanja bili su iz Sjeverne Amerike, Europe, Japana, Pakistana i Australije, a pojedinci iz neeuropskih regija činili su samo 35 posto ukupnog uzorka.
Naknadno istraživanje s raznolikijim uzorkom moglo bi poboljšati razumijevanje implikacija ovih nalaza. Kitner je rekao da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se razjasnili mehanizmi koji leže u pozadini povećanog rizika od moždanog udara. Dodatno značajno otkriće u ovoj studiji izvedeno je iz usporedbe između pojedinaca koji su imali moždani udar prije 60. godine i onih koji su imali moždani udar nakon što su dosegli tu dob. Ova analiza koristila je podatke od približno 9300 osoba starijih od 60 godina koje su doživjele moždani udar, zajedno s približno 25 000 kontrolnih subjekata iste dobi koji nisu pretrpjeli moždani udar.
Studija je pokazala da je povećani rizik od moždanog udara povezan s krvnom grupom A postao zanemariv među osobama koje su doživjele moždani udar kasnije u životu. Ovo sugerira da se temeljni mehanizmi odgovorni za rani moždani udar mogu razlikovati od onih koji dovode do moždanog udara u kasnijoj fazi. Prema autorima, moždani udar je rjeđi kod mlađih ljudi kao posljedica masnih naslaga u arterijama, stanja koje se naziva ateroskleroza, a češće je povezan s čimbenicima koji pridonose stvaranju krvnih ugrušaka. Osobe s krvnom grupom B imaju približno 11% veći rizik od moždanog udara.
Studija je pokazala da ljudi s krvnom grupom B imaju približno 11% veći rizik od moždanog udara u usporedbi s kontrolnom skupinom, bez obzira na dob. Prethodna istraživanja su pokazala da je genomska regija odgovorna za krvnu grupu, nazvana “ABO lokus”, povezana s kalcifikacijom koronarne arterije – koja ometa cirkulaciju krvi – te je također povezana s pojavom srčanog udara. Genetske sekvence koje odgovaraju krvnim grupama A i B povezane su s blago povećanim rizikom od venske tromboze, stanja koje karakterizira stvaranje krvnih ugrušaka u venama. Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu *Neurology*.
