Jako je zanimljiva tema danas pred nama, jer ćemo da govorimo o imenima, koja se daju djeci u Srbiji, a neka od njih su i više nego specifična i pomalo posebna za ovo područje. Slijedi i tekst na ovu temu….
Nea, Mia, Vid, Lav, Leon… Ovo su samo neka imena koja su među roditeljima u Srbiji postala sve popularnija za svoju novorođenčad, često nazivana “modernim”. Nedavno je svećenik dao uvid u to je li u našoj pravoslavnoj vjeri prihvatljivo davati takva imena našoj djeci, te je ponudio smjernice budućim roditeljima o ključnim radnjama koje bi trebali poduzeti ako žele da njihovi potomci imaju “izvorna” imena.
Sveštenik i starješina ivanjičke crkve Mladen Milivojević rekao je za televiziju “Info liga Ivanjica” da iako ne postoje stroga pravila o davanju imena srpskoj djeci, postoji tradicija koja ističe važnost te prakse. Prema riječima svećenika, za nas kao pravoslavce i Srbe ne postoji strogi propis po tom pitanju. Međutim, naša tradicija naglašava da djeca trebaju dobiti kršćanska imena prije svojih narodnih, odnosno srpskih imena.
Ova praksa je posebno podržana u našem narodu, što odražava važnost održavanja ove stare tradicije. Pojasnio je da je bilo slučajeva u kojima su svećenici poticali roditelje da svom djetetu daju kršćansko ime, posebno tijekom krštenja. Prema riječima svećenika, kada se dijete krsti, u službene dokumente upisuju se jedno ili oba imena. To uključuje ime koje će dijete koristiti tijekom svog života kao i ime dano prilikom krštenja.
Primjećuje da se danas, možda zbog brige za izbjegavanje sukoba s drugima, čini sklonost kompromisima, što rezultira time da se djeca krste imenima po izboru roditelja. “Da biste potaknuli originalnost kod svoje djece, trebali biste ih odgajati s tim ciljem na umu. Naravno, postoji prijedlog da se poštuje tradicija. Svakako moramo nastaviti s krštenjem; ima veće značenje od bilo čega drugog. Naša je dužnost predložiti konkretne smjernice.
Prema ovim smjernicama, mogli bismo to zagovarati, no budući da su to samo prijedlozi, a ne utvrđena pravila, preporučujemo. Dakle, kako možemo osigurati da poslušaju naše savjete? nastavio je svećenik. Svećenik Milivojević je zaključno dao savjete budućim roditeljima koji žele da njihova djeca prigrle izvornost. – Da biste potaknuli originalnost kod svoje djece, morate ih odgajati da budu originalna. I dok ime nosi specifičan identitet, jednostavno etiketiranje djeteta ne jamči njegovu izvornost, zaključio je na kraju rasprave Mladen Milivojević, starješina crkve sv.
Dodatni tekst:
Svake godine 21. novembra obilježava se praznik Svetog arhanđela Mihajla, koji se obično naziva Aranđelovdan. Po broju sljedbenika koji ga obilježavaju, Aranđelovdan je drugi najomiljeniji praznik u Srba, nakon Svetog Nikole. Ovaj je blagdan u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom i dosljedno se slavi 21. studenoga. Utvrdili su ga kršćani za vrijeme Sabora svetih otaca koji se održao nekoliko godina prije Prvog ekumenskog sabora. Ovaj dan slavi svetog Mihaela arkanđela, priznatog kao zapovjednika nebeskih sila.
On se stalno manifestirao na mjestima gdje se Djevica pojavljivala, simbolizirajući božansku snagu i zaštitu na Zemlji. Danas ga mnogi Srbi slave kao čuvara roda i značajnu krsnu slavu. Ikona prikazuje Mihaela, najvećeg arhanđela, kao ratnika. Na nekim prikazima prikazan je kako svladava Denicu, veže ga i stavlja mu nogu na vrat. Smatra se zaštitnikom pravoslavne vjere i braniteljem od hereze.
Uvriježeno je mišljenje da se dan arkanđela Mihovila obilježava u jesen jer su arkanđelu Mihovilu, prilikom podjele obaveza među svecima, dodijeljena godišnja doba jesen i zima, koja su povezana s hladnoćom i teškim uvjetima. Legenda kaže da tijekom tog razdoblja arkanđeo luta zemljom prerušen u prosjaka kako bi opominjao nevjernike i pomagao onima kojima je potrebna. Dodatno narodno vjerovanje kaže da se po vremenu na Aranđelovdan mogu predvidjeti prilike za cijelu godinu.
Kaže se da vrijeme na ovaj praznik odražava ono što će se dogoditi tijekom zime i proljeća! Tako, ako je jutro vedro i vedro, možemo očekivati godinu punu sunca, dok oblačan i sumoran početak upućuje na kišnu godinu s manje sunčanih i lijepih dana. Potpuno je zabranjeno pojedincima ugnjetavati slabe i siromašne, jer će sveti Mihovil za takve postupke izreći oštru kaznu. Arhanđeo Mihailo se u pojedinim krajevima Srbije poštuje kao čuvar stočara, jer se smatra da jedino on ima moć da otera vukove.
