Zimsko računanje vremena 2026. stiže ranije: Kazaljke vraćamo već 25. listopada

Europa će u jesen 2026. godine na zimsko računanje vremena prijeći 25. listopada, što je najraniji mogući datum prema pravilima koja su trenutno na snazi. U noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada, kazaljke će se u 3 sata ujutro vratiti na 2 sata, čime završava razdoblje ljetnog računanja vremena.

Za većinu građana ova promjena znači dodatnih sat vremena sna tokom te noći. Ipak, pomicanje kazaljki ne završava samo na tome. Već narednih dana primijetit će se raniji zalazak sunca, kraće poslijepodne s dnevnim svjetlom i potreba da se svakodnevne obaveze prilagode novom ritmu.

Najizraženija promjena osjetit će se upravo u drugom dijelu dana. Mrak će dolaziti ranije nego tokom razdoblja ljetnog računanja vremena, pa će se i aktivnosti koje su se do tada odvijale po dnevnom svjetlu postupno premještati u večernje sate.

Zašto pomicanje kazaljki još nije ukinuto?

Pitanje ukidanja sezonskog pomicanja sata u Europi otvoreno je već godinama. Europski parlament je 2019. godine velikom većinom podržao prijedlog prema kojem bi se prestalo s promjenom vremena dva puta godišnje, ali taj prijedlog nije doveo do konačnog ukidanja postojeće prakse.

Razlog je to što države članice Europske unije nisu uspjele postići zajednički dogovor o tome koje bi računanje vremena trebalo ostati trajno. Neke bi zemlje radije zadržale ljetno vrijeme, dok bi druge prednost dale zimskom, a upravo bi različite odluke susjednih država mogle stvoriti niz praktičnih poteškoća.

Kada bi pojedine države zadržale različite vremenske režime, posljedice bi se mogle odraziti na promet, prekogranično poslovanje, putovanja i svakodnevno funkcioniranje ljudi koji žive ili rade između više država. Zbog toga pitanje nije svedeno samo na jednostavan izbor između svjetlijeg jutra ili duljeg večernjeg dana.

Prema važećim pravilima, prelazak na zimsko vrijeme događa se posljednje nedjelje u listopadu, dok se povratak na ljetno računanje vremena obavlja posljednje nedjelje u ožujku. Upravo zbog rasporeda dana u kalendaru 2026. godine jesenska promjena dogodit će se na najraniji mogući datum.

Zašto je 25. listopada poseban datum

Listopad ima 31 dan, pa posljednja nedjelja tog mjeseca može pasti između 25. i 31. listopada. U 2026. godini upravo je 25. listopada posljednja nedjelja u mjesecu, zbog čega će prelazak na zimsko računanje vremena uslijediti ranije nego što se događa u mnogim drugim godinama.

Promjena će se provesti tokom noći između 24. i 25. listopada. Kada sat pokaže 3 ujutro, kazaljke će se vratiti na 2 sata. Time će jutra biti nešto svjetlija nego da je ostalo ljetno računanje vremena, ali će se dnevno svjetlo u poslijepodnevnim i večernjim satima završavati ranije.

Upravo razlika između svjetlijih jutara i duljih večeri godinama je jedan od glavnih razloga zbog kojih se vodi rasprava o tome koje bi vrijeme trebalo trajno zadržati. Dio građana smatra da je praktičnije imati više dnevnog svjetla nakon završetka radnog vremena, dok drugi prednost daju jutarnjem svjetlu, posebno tokom zimskih mjeseci.

Dok takva pitanja ostaju otvorena, pravila se ne mijenjaju. To znači da će se i ove jeseni kućni satovi i drugi uređaji koji se ne prilagođavaju automatski morati ručno vratiti jedan sat unazad.

Promjena vremena može se osjetiti i na organizmu

Iako pomicanje vremena iznosi samo jedan sat, organizmu ponekad treba nekoliko dana da se prilagodi. Ljudsko tijelo funkcionira prema vlastitom biološkom, odnosno cirkadijalnom ritmu, koji sudjeluje u reguliranju sna, budnosti i drugih svakodnevnih funkcija.

Kod pojedinih ljudi nakon promjene mogu se javiti umor, slabija koncentracija, poremećen san ili osjećaj iscrpljenosti. Osjetljivije mogu biti osobe koje već imaju poteškoće sa spavanjem ili kojima je općenito potrebno više vremena da se naviknu na promijenjen dnevni raspored.

Raniji dolazak mraka također može utjecati na način na koji ljudi doživljavaju jesenske i zimske dane. Kada se smanji količina prirodnog svjetla u poslijepodnevnim satima, mijenja se i ritam aktivnosti nakon posla ili škole, a kod pojedinih osoba to se može odraziti i na raspoloženje.

U nekim istraživanjima promjena sata povezivala se i s povećanim brojem prometnih nesreća neposredno nakon prelaska na novo vrijeme. Jedno od objašnjenja odnosi se na prilagodbu vozača drugačijim uvjetima vidljivosti, osobito u satima kada se promet pojačava, a dnevno svjetlo ranije nestaje.

Sljedeća promjena dolazi u proljeće 2027.

Jesenski povratak na zimsko vrijeme neće biti posljednje pomicanje kazaljki prema sadašnjim pravilima. Sljedeća promjena očekuje se u proljeće 2027. godine, kada će se ponovno prijeći na ljetno računanje vremena, a satovi će se pomaknuti jedan sat unaprijed.

Sve dok europske države ne pronađu zajedničko rješenje o trajnom vremenu, građani će nastaviti proljetno i jesensko prilagođavanje. U praksi to znači da će se dva puta godišnje mijenjati ne samo vrijeme na satovima nego i raspored svjetla tokom dana, navike spavanja i dio svakodnevne organizacije.

Za jesen 2026. ključni datum zato je nedjelja, 25. listopada. Sat će se vratiti jedan sat unazad, noć će praktično trajati sat dulje, a već istog dana građani će primijetiti da večernji mrak stiže ranije nego prije promjene.

Takav raspored ostat će na snazi tokom zimskog razdoblja, sve do narednog proljetnog pomicanja. Do eventualnog novog dogovora na europskoj razini, praksa koja već godinama izaziva rasprave nastavlja se prema pravilima koja su i dalje važeća.