Za danas jedna jako zanimljiva tema, a koja je povezana sa domaćom estradom. Govorićemo o poznatim ličnostima koje su promijenile svoju vjeru u Islam…..
Iako podrijetlom iz muslimanskih obitelji, Šaban Šaulić, Lepa Brena i Džej Ramadanovski odabrali su obilježavanje krštenja. Svaki je pojedinac na jedinstven način odao počast značaju krštenja – uobičajene pravoslavne tradicije – čime je pokazao otvorenost za različite vjerske prakse i široku kulturnu perspektivu. Šaban Šaulić – umjetnik koji nadilazi vjerske granice. Šaban Šaulić, ikonska figura narodne glazbe, rođen je u muslimanskoj obitelji u Šapcu, no odrastao je u duhu zajedništva koji je definirao bivšu SFRJ. Unatoč privrženosti njegovih roditelja islamu, Šaban je pokazivao malo interesa za organiziranu religiju.
Prema izvoru upoznatom s obitelji, Šaban nije bio “vjerski definiran” i nikada nije sudjelovao u ceremonijama koje bi ga formalno povezivale s određenom vjerom. Njegov sprovod, obavljen u odsutnosti svećenstva, simbolično je predstavljao njegov pristup životu – priznanje svih uvjerenja, dok je ostao nepovezan ni s jednim posebnim. Prema bliskom izvoru, “Šaban je duboko poštovao sve religije, ali se nije pridržavao nijedne posebne vjere. Suzdržavao se od ulaska u bilo koje mjesto bogoslužja, bilo da je riječ o džamiji, crkvi ili sinagogi. Njegovi principi nisu bili utemeljeni u vjeri, već u čovječanstvu. Bez obzira na svoje stavove o vjeri, Šaban je sudjelovao u tradiciji svoje supruge Gordane, slaveći krsnu slavu sv. Ivana svake godine u njihovoj rezidenciji u Beogradu. Poznat po srdačnosti i gostoprimstvu,
Šaban je za tu priliku organizirao druženje na kojem su se okupili obitelj i prijatelji. Njihovi prijatelji se prisjećaju: “To je bio Gocin prvi trijumf, a Šaban je uvijek učestvovao s velikim entuzijazmom. Na jednoj od tih fešti Šaban je uz osmijeh primijetio: – Poznato je da slijed počinje kavom, slijedi predjelo, nakon čega se bavimo kiselom vodom, a kulminira u večeri ispunjenoj glazbom i alkoholom koja traje do zore. Duhovito je primijetio da Goca ne prati moje naočale”, dodao je, izazvavši zabavu i zahvalnost prisutnih zbog njegove duhovitosti i karizme.
Izvrsna Brena – oličenje jugoslavenskog etosa. Lepa Brena, najistaknutija figura balkanske folk glazbe, odrasla je u muslimanskom kućanstvu; no svojom je karijerom i stilom života nadišla sve vjerske i kulturološke podjele. Folk diva Lepa Brena u krugu svoje obitelji obilježava krsnu slavu Aranđelovdan. Svake se godine u njezinu domu pomno planira ova značajna prigoda. Opće je poznato da je kuhinja omiljeno mjesto okupljanja njezine obitelji, posebice supruga Bobe Živojinovića, koji istančano cijeni gurmansku kuhinju.
Zanimljivo je da je Brena, kako prenose domaći mediji, prije nekog vremena prešla s islama na pravoslavlje i sada slavi sve kršćanske praznike, a Aranđelovdan za nju ima poseban značaj. Rezidenciju obitelji Živojinović krase brojni luksuzni predmeti, a poseban prostor određen je za slavensku ikonu. Njezina otvorenost za prihvaćanje tradicija različitih kultura i vjera bila je sastavni aspekt njezina šireg identiteta, njegujući jedinstvo među različitim populacijama bivše Jugoslavije. Djej Ramadanovski – glas koji harmonizira esenciju srca.
Džej Ramadanovski, umjetnik čija glazba i danas odjekuje među pojedincima, tijekom svog je života pokazao da istinska ljubav prema čovječanstvu i kulturi može nadići vjerske podjele. Njegova spremnost da prihvati i poštuje postignuća i tradiciju različitih zajednica učvrstila je njegov identitet umjetnika koji je univerzalan. Đej Ramadanovski je dosljedno isticao značaj Svete Petke u svom životu i često je posjećivao kapelu posvećenu ovom događaju, kao i Crkvu Ružicu na Kalemegdanu, uprkos svojoj muslimanskoj vjeri.
Jay se jednom iskreno pozabavio svojim vjerskim identitetom, artikulirajući da je njegov život oblikovan različitim utjecajima, no ipak je čvrsto branio svoje islamske korijene. “Odgojen sam u muslimanskom kućanstvu, s ocem koji je prakticirao islam. Iako sam naslijedio njegovu vjeru, životne okolnosti su me navele da malo razmišljam o tome kako ću se identificirati s vanjskim svijetom. U mladosti mi je bilo malo važno hoću li Bio bih katolik, pravoslavac ili musliman, kako je vrijeme prolazilo, počeo sam njegovati dublju vezu s Bogom, stoga sam redovito posjećivao crkvu Svete Petke Palio sam svijeće u znak sjećanja na svoje najmilije
U jednom periodu išao sam u crkvu gotovo svaki dan, dok su moji odlasci u džamiju bili ograničeni na samo nekoliko prilika“, ispričao je Djej za magazin Skandal. Ispred kapelice Svete Petke starica koja često pomaže u crkvi ispričala je svoj susret s Djeom. Okupljenima je prenijela svoja sjećanja. Pokojni Jay je više puta posjetio ovo mjesto. Palio bi svijeće, tražio molitve za njegovo zdravlje i uzimao svetu vodu. Njegovi posjeti nisu bili ograničeni na Veliki petak; dolazio je i redovnim danima.
Kad sam čuo za njegovu smrt, bilo mi je teško to shvatiti. Bio je istinski draga i velikodušna osoba, razmišljala je, prisjećajući se njegove dobrohotnosti. Žena je naglasila da je Jay stalno davao novčane priloge za ikone i za svetu vodu, odražavajući postupke brojnih drugih poklonika. Ovaj skroman i iskren način ilustrira kako su Džejevi napori tiho odražavali njegovu duboku duhovnu egzistenciju, nadilazeći granice vlastite religije i osiguravajući mu status voljene osobe među sljedbenicima svih vjera i uvjerenja.
