Ono što na prvi pogled djeluje kao jednostavan obrok ili užina često krije skrivene opasnosti za naše zdravlje. U današnjem članku želimo vam predstaviti koje su to najgori mogući izbori za naš organizam.
Savremeni način ishrane često nas vodi ka brzo dostupnim i jeftinim namirnicama koje, iako ukusne i praktične, mogu ozbiljno narušiti naše zdravlje. Mnogi proizvodi koje redovno viđamo u trgovinama sadrže skrivene sastojke koji utiču na srce, mozak, probavu, pa čak i na imunitet. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da je potrebno biti oprezan prilikom izbora hrane i izbjegavati one proizvode koji su puni aditiva, konzervansa i hemikalija.
- Jedan od najčešćih pojačivača ukusa koji se nalazi u gotovo svemu je mononatrijum glutamat (E621). Ova supstanca često se dodaje kako bi hrana imala privlačniji ukus, ali pretjerana konzumacija može negativno uticati na nervni sistem, izazivati glavobolje, umor, pa čak i oštećenja mozga ili srca. Zato je važno znati koje namirnice sadrže najviše skrivenih opasnosti i kako ih možemo zamijeniti zdravijim varijantama.
Pašteta je jedan od najpopularnijih gotovih namaza, ali rijetko ko razmišlja od čega se pravi. Industrijska pašteta sadrži ostatke mesa najniže kvalitete – kožu, kosti, hrskavicu, pa čak i vene. Više od polovine proizvoda je zapravo voda, kojoj se dodaju škrob, začini, emulgatori i konzervansi. Osim toga, količina soli u pašteti je izuzetno visoka, što dodatno opterećuje probavni sistem i krvni pritisak. Ipak, ljubitelji paštete ne moraju potpuno odustati od nje – domaća pašteta od pileće ili juneće džigerice može biti odlična i zdravija alternativa, jer znamo tačno šta jedemo.
Margarin je još jedan proizvod koji se dugo smatrao praktičnom i jeftinijom zamjenom za maslac. Međutim, proces njegove proizvodnje uključuje rafinaciju biljnih ulja na visokim temperaturama, pri čemu se gube vitamini i antioksidanti, a stvaraju slobodni radikali koji oštećuju ćelije i povećavaju rizik od bolesti. Osim toga, margarin sadrži i dodatne hemikalije koje mu daju konzistenciju i dug rok trajanja. Umjesto njega, preporučuje se korištenje pravog maslaca ili hladno cijeđenih biljnih ulja.
- Kada je riječ o kriškama topljenog sira, malo ko zna da u njima zapravo nema puno pravog sira. Polovina proizvoda čine voda, mast, emulgatori i umjetne boje. Ovaj sir sadrži i duplo više soli od klasičnog tvrdog sira, što dodatno opterećuje organizam. Ako želite zdravi mliječni proizvod, mnogo je bolje posegnuti za prirodnim sirevima poput mladog sira, fete ili kozjeg sira.
Naizgled bezazlene, kokice iz mikrotalasne pećnice spadaju među najopasnije grickalice. Vrećice u kojima se pripremaju obložene su hemikalijama koje mogu narušiti rad hormona i povećati rizik od hroničnih bolesti. Osim toga, kokice sadrže umjetne arome, trans-masti i aditive koji mogu izazvati mučninu i glavobolju. Umjesto takvih, mnogo je zdravije napraviti kokice na šporetu ili u tavi, koristeći malo maslinovog ulja i prirodne začine.
Konačno, hot dog i hrenovke predstavljaju kombinaciju svega onoga što tijelo ne treba. U njima se nalaze ostaci mesa – koža, tetive, crijeva, hrskavica, pa čak i kopita. Uz to se dodaju soja, skrob, velika količina soli, konzervansi i umjetne boje. Redovna konzumacija ovakvih proizvoda povezuje se s povećanim rizikom od bolesti srca, probavnih problema i čak karcinoma. Ako volite kobasice, najbolja alternativa su domaće, svježe pripremljene kobasice od mesa poznatog porijekla.
- Iako je teško potpuno izbjegavati industrijsku hranu, postoji nekoliko pravila koja mogu značajno poboljšati kvalitet ishrane. Najvažnije je da biramo što prirodnije i manje prerađene namirnice. Umjesto gotovih juha i pašteta, možemo napraviti domaće supe i namaze. Umjesto margarina, bolje je koristiti maslac ili maslinovo ulje. Kada poželimo užinu, umjesto čipsa ili industrijskih kokica, možemo posegnuti za orašastim plodovima ili domaće prženim kukuruzom.
Drugo važno pravilo jeste čitati deklaracije. Ako vidimo predugačak spisak sastojaka sa šiframa poput E621, E250 ili E951, jasno je da je proizvod pun aditiva. Što je spisak kraći i razumljiviji, to je hrana kvalitetnija.
Na kraju, vrijedi naglasiti da je ključ u umjerenosti i svjesnom izboru. Ponekad možemo pojesti i nešto što nije idealno zdravo, ali ako nam to nije svakodnevna navika, organizam će se lakše izboriti s tim. Problem nastaje kada su ovakvi proizvodi osnova ishrane.
Zdravlje se gradi iz dana u dan. Ako svjesno biramo hranu, izbjegavamo proizvode pune hemikalija i okrenemo se prirodnijim namirnicama, ne samo da ćemo sačuvati energiju i vitalnost, već ćemo doprinijeti i dugoročnom očuvanju zdravlja. Umjesto industrijske hrane, birajmo domaću, svježu i nutritivno bogatu – jer ono što unosimo u tijelo direktno gradi naš život i budućnost
