Da li znate koliko je zapravo dovoljno da se unosi vode u organizam, u jednom danu? Mnogi misle da je u pitanju cifra od 2 litra, ali da li je to stvarno tako?
Zdravstveni djelatnici savjetuju da odrasla osoba treba konzumirati otprilike dvije litre vode svaki dan. Unatoč tome, mnogi pojedinci ne uspijevaju usvojiti ovu praksu, što dovodi do niza problema koji proizlaze iz neadekvatne hidratacije. Voda je ključna za optimalan rad ljudskog organizma. Nedostatak dovoljne hidratacije ometa izvođenje temeljnih bioloških procesa vitalnih za održavanje života. Iako je ova činjenica općepriznata, mnogi pojedinci često ne uviđaju važnost dnevne konzumacije tekućine. Ponekad pojedinci možda neće osjetiti žeđ ili možda nisu svjesni točne količine vode koja im je potrebna za dobrobit. Nedovoljna hidratacija može dovesti do raznih problema, s posljedicama koje nadilaze jednostavnu nelagodu, utječući na gotovo svaki organ i funkciju unutar tijela.
Umor se često manifestira kao ključni pokazatelj dehidracije. Kada je tijelo lišeno odgovarajuće vode, srce mora uložiti veći napor da pumpa krv u cijelom sustavu, posljedično smanjujući opskrbu stanica kisikom. To u konačnici može dovesti do osjećaja iscrpljenosti. Iako umor često povezujemo s nedostatkom sna ili pojačanim stresom, bitno je priznati da temeljni problem povremeno može biti samo nedostatak tekućine. Mozak pokazuje značajnu osjetljivost na varijacije u razinama hidratacije. Nedovoljan unos vode može rezultirati manjim smanjenjem volumena mozga, što može vršiti pritisak na susjedna tkiva i moguće dovesti do glavobolje. Nadalje, neadekvatna hidracija negativno utječe na kognitivne sposobnosti, manifestirajući se kao usporeni misaoni procesi, poteškoće u koncentraciji i smanjena produktivnost.
Ovi se problemi mogu pojaviti čak iu slučajevima blage dehidracije. Voda igra ključnu ulogu u olakšavanju učinkovite probave pomažući u razgradnji hranjivih tvari i njihovoj apsorpciji u tijelu. Manjak u konzumaciji vode može usporiti probavne funkcije i poremetiti redovitu stolicu, što potencijalno može dovesti do komplikacija kao što su zatvor i nadutost. Produljena razdoblja dehidracije mogu ometati funkcioniranje cijelog probavnog sustava, što potencijalno može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema. Stanje kože često služi kao jedan od početnih znakova dehidracije. Nedovoljna hidratacija dovodi do stanja u kojem koža djeluje suho, zategnuto i lišeno vitalnosti. Smanjenje potrošnje vode smanjuje elastičnost kože i može ubrzati razvoj bora.
Iako mnogi pojedinci posežu za lokalnim kremama u nastojanju da riješe ove probleme, pravi lijek potječe iznutra i postiže se odgovarajućim unosom vode. Nedovoljna razina vode u tijelu dovodi do smanjenog izlučivanja urina, što kasnije dovodi do tamnijeg i koncentriranijeg urina. Ova stanja potiču rast bakterija, čime se povećava rizik od infekcija mokraćnog sustava. Produljena razdoblja dehidracije mogu znatno opteretiti bubrege i doprinijeti razvoju bubrežnih kamenaca. Nadalje, odgovarajuća hidratacija neophodna je za održavanje normalnog krvnog tlaka; smanjenje udjela vode u tijelu uzrokuje zgušnjavanje krvi, što otežava cirkulaciju tekućine.
Kao reakciju na ovaj nedostatak tekućine, tijelo kompenzira povećanjem broja otkucaja srca. Ova fiziološka reakcija može dovesti do simptoma uključujući vrtoglavicu, slabost i nesvjesticu, osobito kod osoba s postojećim problemima cirkulacije. Mišići i zglobovi sastoje se od znatne količine vode koja je neophodna za njihov pravilan rad. Nedovoljna hidratacija dovodi do smanjenja podmazivanja potrebnog za besprijekorno kretanje zglobova. Posljedično, ovaj nedostatak može rezultirati ukočenošću, nelagodom, pa čak i grčevima mišića. Iako se ovaj problem često javlja kod sportaša, on također utječe na pojedince koji sudjeluju u maloj ili nimalo tjelesne aktivnosti.
Voda igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže elektrolita, uključujući natrij, kalij i magnezij, koji su neophodni za pravilan rad srca, mišića i živčanog sustava. Nedovoljan unos vode može poremetiti ovu ravnotežu, što potencijalno može dovesti do ozbiljnih problema kao što su aritmije, tjeskoba, umor i razne druge zdravstvene komplikacije. Iako mnogi pojedinci možda ne povezuju hidrataciju s promjenama raspoloženja, istraživanja pokazuju da dehidracija može utjecati na emocionalno zdravlje. Manjak u unosu vode može dovesti do razdražljivosti, promjena raspoloženja ili povećane tjeskobe.
Ovaj fenomen proizlazi iz stresa koji doživljava tijelo, a koji ima i psihičke manifestacije. Dovoljna hidratacija ključna je za uklanjanje toksina iz tijela putem urina, znoja i stolice. Nedovoljan unos vode dovodi do nakupljanja toksina, a time i do slabljenja imunološkog sustava. Nadalje, sluznice nosa i grla, koje služe kao primarna obrana tijela od patogena, postaju suše i pokazuju smanjenu otpornost na viruse i bakterije. Značajan pokazatelj dehidracije je boja urina; tamniji urin ukazuje na veću vjerojatnost dehidracije. Dodatni potencijalni simptomi mogu uključivati suha usta, suhe oči, rijetko mokrenje, žeđ, vrtoglavicu i suhu kožu.
Nije preporučljivo odgađati hidrataciju dok se ne pojavi osjećaj žeđi, jer taj osjećaj služi kao signal tijela koji ukazuje na potrebu za tekućinom. Potrebna količina vode razlikuje se među pojedincima zbog brojnih čimbenika. Varijable kao što su tjelesna težina, stupanj tjelesne aktivnosti, okolišni uvjeti i opće zdravlje značajno utječu na potrebe za tekućinom. Iako konvencionalne smjernice predlažu unos od otprilike 2 litre vode dnevno, nekim osobama može biti potreban veći volumen.
