Plate i uslovi rada
-
Minimalna plata je oko 12,41 evra po satu (od 2024).
-
Radna nedelja obično traje 35-40 sati.
-
Plaćeni godišnji odmor – Najmanje 20 dana, ali većina poslodavaca daje 25-30 dana.
-
Porezi i doprinosi – Oduzimaju značajan deo plate (oko 30-45%), ali uključuju zdravstveno osiguranje, penzioni fond i socijalne beneficije.
U Njemačkoj, pravo na pristup mirovini ostvaruje se nakon najmanje pet godina uplaćivanja doprinosa. Iako ovo predstavlja osnovnu osnovu za odlazak u mirovinu, važno je napomenuti da se dostupne beneficije značajno razlikuju za one koji su doprinosili kroz cijeli svoj radni vijek. Mirovinski sustav u Njemačkoj osmišljen je tako da odražava broj godina uplaćivanja doprinosa, a oni koji su u sustav uplaćivali dulje, naravno, ostvaruju i veće mirovine.
Međutim, njemački mirovinski sustav suočava se s ozbiljnim izazovima u svjetlu demografskih promjena. Starenje stanovništva i smanjenje broja radno aktivnih ljudi koji financiraju sustav predstavljaju veliki problem. Naime, broj starijih građana u Njemačkoj raste, a mlađe generacije koje moraju podržavati ove umirovljenike postaju sve manje. To je izazvalo potrebu za reformama kako bi sustav mogao održati svoju dugoročnu održivost. U tom kontekstu, vlada je predložila novu inicijativu pod nazivom “Mirovinski paket II”, koji je usmjeren na provedbu izmjena mirovinskog okvira kako bi se suočila s tim izazovima i osigurala dugoročna stabilnost sustava.
Jedno od pitanja koje se postavlja jest koliko financijski povoljan može biti mirovinski sustav nakon pet godina zaposlenja. Osoba koja je cijeli radni vijek provela u Njemačkoj, u prosjeku oko 45,2 godine, može računati na mirovinu od otprilike 1.500 eura mjesečno. Međutim, stvarna situacija za mnoge umirovljenike nije tako povoljna, jer trenutna prosječna neto mirovina u zemlji iznosi samo 1.007 eura. To znači da mnogi umirovljenici moraju živjeti s nižim iznosima od onoga što bi očekivali prema prosječnom izračunu.
Za one koji razmišljaju o prijevremenoj mirovini, važno je uzeti u obzir da će visina mirovine biti značajno niža ako su doprinosili samo pet godina. Prema izračunima, osoba koja ima minimalni staž osiguranja od pet godina može očekivati mirovinu od samo 196,60 eura mjesečno. Ovaj iznos temelji se na sustavu mirovinskih bodova, što znači da su za izračun mirovine relevantni čimbenici poput godišnjih primanja zaposlenika u odnosu na prosječna primanja na razini zemlje.
Mirovinski sustav u Njemačkoj koristi se formulom koja uzima u obzir različite čimbenike pri određivanju iznosa mirovine. Ključni element u ovom sustavu su mirovinski bodovi, koji se dodjeljuju prema odnosu između godišnjih primanja zaposlenika i prosječnih primanja u zemlji. Na primjer, za 2024. godinu, da bi radnik stekao jedan mirovinski bod, mora imati bruto godišnji prihod od 45.358 eura. Mirovinski bodovi predstavljaju temelj za izračun mirovine, a broj bodova koji se prikupe kroz radni vijek određuje visinu mirovine.
Faktor pristupa također igra važnu ulogu u izračunu mirovine. Ovaj faktor razmatra sve potencijalne dodatke i odbitke koji mogu nastati u slučaju da pojedinac odluči otići u mirovinu prije zakonski propisane dobi. U suprotnom, dodatne isplate mogu se odobriti ako umirovljenje nastupi kasnije od zakonske dobi. Ako ne postoji potreba za dodatnim odbicima ili isplatama, faktor pristupa ostaje 1,0, što znači da izračun mirovine neće biti dodatno prilagođen.
Trenutno, prema podacima iz 2024. godine, vrijednost mirovine iznosi 39,32 eura po bodu. Ipak, ova se vrijednost može mijenjati, ovisno o ekonomskim uvjetima. Na temelju ovih podataka, izračun mirovine nakon pet godina radnog staža pokazuje da bi osoba s pet bodova mogla očekivati iznos od 196,60 eura mjesečno (5 bodova x 1 faktor pristupa x 39,32 eura = 196,60 eura).
Budućnost njemačkog mirovinskog sustava nije posve sigurna, jer predviđanja govore da će do 2036. godine oko 16,5 milijuna ljudi iz “baby boom” generacije doseći dob za umirovljenje. Ovaj demografski val dodatno će opteretiti mirovinski fond, čineći potrebnim reforme kako bi sustav mogao podnijeti ovaj pritisak. Vlada već sada radi na reformama koje će osigurati dugoročnu održivost sustava i omogućiti građanima dostojanstven odlazak u mirovinu.
Zaključno, njemački mirovinski sustav temelji se na dugoročnim doprinosima i stečenim mirovinskim bodovima, ali minimalna mirovina koja se može ostvariti nakon pet godina zaposlenja ostaje prilično niska. Potrebne su daljnje reforme kako bi se osigurala održivost sustava i dostojan život za sve umirovljenike u budućnosti.
