Od noći sa subote 28. listopada na nedjelju 29. listopada počinje zimsko računanje vremena pomicanjem sata za jedan sat unatrag. To omogućuje više jutarnjeg svjetla i raniji zalazak sunca tijekom jeseni i zime. Uvođenje ljetnog računanja vremena 1980. godine izazvalo je rasprave o njegovom značaju. Bez obzira na to, promjena vremena ne štedi energiju. Njemačka savezna agencija za okoliš izvijestila je da se tijekom ljetnih večeri štedi električna svjetlost, dok se ujutro koristi više grijanja, osobito u hladnijim mjesecima u ožujku, travnju i listopadu. Kao rezultat toga, potrošnja energije se zapravo povećala. Osim spomenutih pritužbi koje mogu proizaći iz ranijeg buđenja, dolazi i do smanjenja produktivnosti.
Da biste to spriječili, važno je večeras otići ranije u krevet, izbjegavati konzumiranje kave ili čaja nakon 18 sati te ranije zaspati kako biste se ranije probudili. Dr Ljiljana Velkov, profesorica anatomije i fiziologije, prenijela je u razgovoru za “Blic” da mnogi pojedinci izražavaju nezadovoljstvo promjenom vremena i podešavanjem sata. Međutim, bitno je održavati dosljedan raspored ranijeg odlaska u krevet kako bi se tijelo priviknulo na promjenu. Sat se vikendom pomiče unaprijed iz različitih razloga, uključujući i privikavanje. Budući da je sutra radni dan, pametno je otići ranije u mirovinu večeras kako biste osigurali točnost. Unatoč početnoj nevoljkosti, promjena vremena je neizbježna i nakon nekoliko dana prilagodbe postaje rutina.
Mnogima prilagodba na promjenu vremena može predstavljati smetnju i proces koji traje. Kako bi se olakšao prijelaz, preporuča se konzumiranje kave, hidracija, pravovremeni doručak, konzumacija voća i povrća, fizička aktivnost tijekom dana i uspostavljanje dosljednog rasporeda spavanja. Dr. Velkov napominje da vrijeme koje je potrebno da se tijelo privikne na promjenu može varirati od osobe do osobe. Dok nekima može trebati dodatno vrijeme za prilagodbu, većina se pojedinaca prilagodi u roku od nekoliko dana. Unatoč neugodnosti, potrebno je pomaknuti sat naprijed ili natrag. Znanstveni novinar i fizičar Slobodan Bubnjević s Instituta za fiziku u Beogradu tvrdi da je ova promjena napravljena kako bi se povećala količina dnevnog svjetla u našem svakodnevnom životu. U Srbiji pobornici ljetnog računanja vremena tvrde da bi ne prelazak na njega zadnjeg vikenda u ožujku rezultirao time da bi djeca rođena u proljeće i ljeto, koja se oslanjaju na sunčevu svjetlost za vitamin D i zdrav razvoj, imala jedan sat dnevnog svjetla manje.
Dodatno, učenici koji idu u popodnevnu smjenu morali bi se vraćati kući po mraku tijekom cijele godine, od listopada do kraja svibnja, jer mrak pada u 19.27 sati. 20. lipnja. U najtoplijim danima početkom srpnja sunce bi izašlo prije 4 sata ujutro, a temperature bi već bile iznad 30 stupnjeva kad se ljudi probude oko 7 sati ujutro. Ti su učinci posebno vidljivi u zemljama južne Europe i onima na rubu vremenskih zona, poput Srbije. Ovo su samo neki od razloga koje je Bubnjević naveo za nužnost ljetnog računanja vremena.
