Kao što i sami možete da zaključite po naslovu našeg današnjega članka, malo ćemo govoriti o zdravlju pluća. Čak i pušači ne vode toliko brige o respiratornom sistemu, sve do trenutka dok ne obole, ne krene kašalja a sa njime dođu i ostale komplikacije. Tumor na plućima je itekako u porastu na nivou cijeloga svijeta u posljednjih par godina.
Po stopi smrtnosti od raka pluća i dalje smo na notornom prvom mjestu. Dodatno, po stopi pojavnosti prednjačimo i među europskim zemljama. O početnim pokazateljima ove bolesti, preventivnim merama i revolucionarnim načinima lečenja za Zdravlje Kurira govori dr Goran Stojanović, primarni lekar specijalista pulmologije na Institutu za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici.
Koji početni znakovi mogu ukazivati na rak pluća?
Početna indikacija ovog stanja manifestira se kao dugotrajan kašalj, praćen općom nelagodom, upalom zglobova koje prethodno nije bilo, izbacivanjem sluzi i krvnih ugrušaka, što pojedince svrstava u kategoriju visokog rizika. Ovi simptomi su daleko od uobičajenih. Nije uobičajeno svakodnevno doživljavati napadaje kašlja ili iskašljavanje krvi ujutro. Stoga je za osobe s genetskom predispozicijom za maligne bolesti primarna preventivna mjera RTG pluća. To je, kako kaže dr. Stojanović, prioritet. Što se tiče prevalencije slučajeva raka pluća i napretka programa skrininga koji se provodi u Vojvodini, gdje je Srbija?
Nažalost, došli smo do notornog vrha po stopi smrtnosti od raka pluća. U usporedbi s drugim europskim zemljama još uvijek smo na istoj razini s Mađarskom, što nas svrstava među vodeće zemlje po učestalosti bolesti. Prema rečima dr Stojanovića, u Srbiji postoji nedostatak adekvatne svesti našeg stanovništva o merama primarne i sekundarne prevencije.
Primarna prevencija, kako je naveo, nedvosmisleno podrazumeva zabranu pušenja, dok je sekundarna prevencija u vidu skrininga koji se sprovode na području Vojvodine pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo i Instituta za plućne bolesti Vojvodine. U Srbiji se kod nevjerojatnih 65 posto pacijenata dijagnosticira uznapredovali stadij bolesti, točnije četvrti i treći B stadij. Osobe s obiteljskom predispozicijom za ovaj poremećaj trebale bi se podvrgavati redovitim pregledima, posebice oni stariji od 50 godina koji puše. Dr. Stojanović snažno savjetuje korištenje ili niskodoznog skenera ili rendgenskog snimanja pluća, čak i u odsutnosti simptoma. Postoje li pozitivni pomaci u području inovativnih terapija za liječenje raka pluća?
Što se tiče mogućnosti liječenja, prvi biološki lijek uveden je 2011. godine, nakon čega je 2020. godine krenula prva imunoterapija koju fond pokriva. Zadovoljni smo ažuriranim izborom lijekova jer uključuje i dodatni monoimunoterapijski lijek. Dodatno, sada imamo pristup kombiniranoj imunoterapiji za pacijente s uznapredovalom bolešću i značajnim tumorskim opterećenjem, što znači da imaju višestruka metastatska mjesta. Ovaj kombinirani tretman se od početka primjenjuje uz kemoterapiju. Nadalje, biološka terapija treće generacije dodana je na popis odobrenih, posebno za prvu liniju primjene. Ključno je rano otkriti rak kako bismo imali šanse za izlječenje.
Prema riječima dr. Stojanovića, mogućnost izlječenja raka pluća javlja se tek kada se otkrije u početnoj ili kasnijoj fazi. Usprkos tome, pojedinci u kasnijim stadijima bolesti mogu doživjeti produljenje očekivanog životnog vijeka za nekoliko godina korištenjem inovativnih tretmana.
Fokus zabrinutosti leži u skrbi koja se pruža pacijentima u uznapredovalim stadijima raka, posebno stadijima tri B i četiri, gdje je naglasak na preživljavanju. Vremenski okvir za ove pacijente proteže se više od jedne godine, obuhvaćajući više godina. Iako mogu nastaviti normalan život, i dalje postoji strah od neriješenog raka. S druge strane, kada se govori o prvom i drugom stadiju bolesti, može se uvesti pojam ozdravljenja. U tim se slučajevima koristi kirurška intervencija kako bi se uspješno iskorijenio rak. To nas navodi na preispitivanje primarne i sekundarne preventive i njihovog značaja, ističe dr. Stojanović.
