Kao što i sami možete da zaključite po naslovu našeg današnjega članka, govorimo o tuumoru, koji na godišnjem nivou uzima na milione ljudi širom svijeta. Učestalost raka debelog crijeva je u porastu, što ga čini prevladavajućim oblikom raka među pojedincima. Rano otkrivanje igra ključnu ulogu u postizanju povoljnog ishoda, budući da je to ključni prvi korak prema uspješnom izlječenju. Ovo maligno stanje ima potencijal da se manifestira u bilo kojoj fazi života, iako se češće javlja kod osoba starijih od 50 godina, osobito kod muškaraca. Iako se može utjecati na bilo koji segment debelog crijeva, lijeva polovica je osjetljivija na ovo stanje.
Pojavnost ove zloćudne bolesti je u značajnom porastu, što rezultira alarmantno visokom stopom smrtnosti u našoj zemlji.
Prema riječima dr. Ognjana Skrobića, kirurga s Klinike za digestivnu kirurgiju Sveučilišnog kliničkog centra Srbije, tri su primarna uzroka raka debelog crijeva: ubrzani način života modernog doba, loša i neredovita prehrana te nedostatak tjelesna aktivnost. Dodatno, unos raznih kemikalija putem hrane ima značajnu ulogu u sve većoj učestalosti ovih bolesti. Međutim, dobra vijest je da je prevencija raka debelog crijeva puno lakša nego što se misli. Jednostavnim promjenama navika, usvajanjem zdravije rutine i prepoznavanjem važnosti preventivnih pregleda možemo uvelike smanjiti rizik. Dr. Skrobić naglašava da genetika također ima presudnu ulogu u nastanku bolesti probavnog trakta. Pojedinci s obiteljskom poviješću stanja kao što su kolorektalne bolesti trebaju se podvrgavati redovitim pregledima i razmisliti o rutinskim kolonoskopijama počevši od 40. godine života ili čak i ranije u nekim slučajevima.
Utjecaj stresa na naše zdravlje, posebice na probavni sustav, ne može se podcijeniti. Zamršena veza između mozga i želuca, također poznata kao poremećaj crijeva i mozga, igra ključnu ulogu u razvoju bolesti. Znanstveni dokazi potvrđuju da se kod stresa povećava lučenje kortizola, hormona stresa, što dovodi do prekomjerne proizvodnje želučane kiseline i ubrzane crijevne aktivnosti. To može rezultirati neugodnim simptomima kao što su grčevi, nepravilno pražnjenje crijeva, pa čak i zatvor. Stoga je imperativ priznati da će visoka i kronična razina stresa neizbježno imati negativan učinak na probavni trakt. Dr. Ognjan Skrobić naglašava da je kronični stres značajan okidač za nastanak teških i dugotrajnih probavnih bolesti. Osobito treba uzeti u obzir rak debelog crijeva ako se pojavi bilo koji od sljedećih simptoma: [popis simptoma].
Prisutnost krvi u stolici, popraćena neobjašnjivim gubitkom težine, može ukazivati na temeljno zdravstveno stanje. Pojava novog zatvora ili proljeva može ukazivati na promjene u pražnjenju crijeva. Otkrivanje raka debelog crijeva uključuje korištenje kolonoskopije, gdje se uzorak tkiva ekstrahira i šalje na patološki pregled. Nakon što se patohistološkom dijagnozom potvrdi postojanje karcinoma debelog crijeva, nužni su daljnji dijagnostički postupci.
Proces kolonoskopije uključuje upotrebu fleksibilnog kolonoskopa, dugog, cjevastog instrumenta opremljenog kamerom. Ovaj se instrument umetne u pacijentovo debelo crijevo i kraj tankog crijeva kako bi se ispitale njihove unutarnje površine. Zahvat se može izvesti u lokalnoj anesteziji ili kratkotrajnoj općoj anesteziji. Iako kolonoskopija nije bolna kada se izvodi u lokalnoj anesteziji, ipak može biti neugodna za pacijenta. Posljedica toga je sve veći trend provođenja kolonoskopija u općoj anesteziji. U tom slučaju, anestezija se primjenjuje intravenozno, osiguravajući da pacijent spava tijekom cijelog postupka.
Iako je tehnički moguće podvrgnuti se kolonoskopiji bez anestezije, toplo se preporučuje odlučiti se za neki oblik anestezije zbog intenzivnog neugodnog osjećaja koji je uključen.
