– Kao što i sami možete da pretpostavite, u nastavku našeg današnjega članka govorimo o krpeljima, koji su itekako učestali u ovo doba godine. Jednostavno, dovoljno je da samo jednom odete u prirodu, i da zaradite ovog jako velikog napasnika na svojoj koži….
Unatoč onome što mnogi ljudi vjeruju, krpelji nisu klasificirani kao kukci, već kao paučnjaci, točnije pauci. Okrugle su građe i veličine svega nekoliko milimetara, odrasli krpelji imaju ukupno osam nogu. Dok se ovi paučnjaci prepuštaju svojim aktivnostima krvopije, njihova tijela imaju sposobnost širenja, prvenstveno se hraneći krvlju svojih domaćina, bilo da su oni životinje ili ljudi. Krpelji imaju sposobnost prenošenja raznih bolesti na ljude putem prijenosa bakterija koje se nalaze u krvi životinja. Jedan jedini ugriz krpelja može dovesti do zaraze brojnim bolestima.
Osim bakterija, krpelji mogu prenositi i parazite, nematode i viruse. Tijekom zimskih mjeseci krpelji uspijevaju izdržati sklanjajući se ispod površine zemlje. Međutim, kada temperatura poraste iznad 8 stupnjeva Celzijevih, oni se ponovno pojavljuju i nastavljaju svoju potragu za domaćinima kako bi se prehranili. Tipično, krpelji su najaktivniji od ožujka do studenog, često se nalaze u šumovitim područjima, livadama, parkovima i vrtovima. Vole topla i vlažna okruženja, često traže grmlje, travu ili mjesta u blizini puteva i raznolike vegetacije.
Suprotno uvriježenom mišljenju, krpelji zapravo ne padaju s drveća na jedinke koje ništa ne sumnjaju. Umjesto toga, obično se zakače za osobu kada dođu u izravan kontakt s njom, često dok prolaze kroz gusto lišće ili visoku travu. Kada krpelji otkriju domaćina, preferiraju locirati dijelove nježnog mesa na koje se mogu prilijepiti. U početku obično ne grizu odmah; umjesto toga, često lutaju tijelom nekoliko sati. Krpelji obično nastanjuju područja blizu linije kose, iza ušiju ili unutar nabora kože. Jednom kada krpelj identificira prikladno mjesto za ishranu, koristi svoj usni dio da probuši kožu domaćina, umeće cijev za hranjenje koja također funkcionira kao sidro u ranu, a zatim nastavlja konzumirati krv dok se ne zasiti.
Posljedično, ako ostane pričvršćen dulje vrijeme, njegova se veličina može znatno povećati. Kada se krpelj zakači za vašu kožu i počne se hraniti, nećete osjetiti nikakvu bol. Ako ne uspijete locirati i ukloniti krpelja, on će se odvojiti prirodnim putem nakon što popije veliku količinu vaše krvi. Obično se to događa u roku od nekoliko dana, iako u nekim slučajevima može potrajati i do dva tjedna. Slično kao i kod uboda komarca, područje oko uboda krpelja će obično postati crveno i svrbljivo. Mnogi pojedinci postanu svjesni prisutnosti krpelja tek kada primijete pojavu crvenila ili svrbeža na koži.
- Što krpelja čini prijetnjom? Krpelji mogu prenositi i prenositi različite mikroorganizme, uključujući bakteriju Borrelia Burgdorferi, koja je odgovorna za lajmsku bolest, kao i virus krpeljnog encefalitisa. Ti se uzročnici mogu prenijeti na ljude putem uboda krpelja. Epidemiološki podaci pokazuju da je oko 30-40% krpelja na području Beograda zaraženo borelijom. Ako se krpelj odmah ne ukloni, kakve bi potencijalne posljedice mogle nastati?
U slučaju da primijetite ili posumnjate da su vam se krpelji zalijepili za tijelo, preporučljivo je potražiti pomoć stručnjaka koji posjeduje potreban alat, poput specijalizirane pincete, za sigurno uklanjanje krpelja. Vrlo je važno da krpelja na vrijeme uklonite sa kože. U idealnom slučaju, krpelja treba ukloniti unutar prva 24 sata nakon ugriza kako bi se smanjila vjerojatnost prijenosa infekcije. Brojna istraživanja dosljedno su pokazala da ako krpelj ostane pričvršćen za kožu dulje od 24 sata, rizik od infekcije značajno raste.
Nadalje, ovaj rizik postaje još značajniji ako krpelj ostane pričvršćen dulje od 48 sati. Krpelje nije preporučljivo nanositi bilo kakvim tvarima poput etera, alkohola, benzina, acetona, laka za nokte ili sličnih kemikalija. Te tvari mogu potaknuti krpelja da povrati svoj crijevni sadržaj, što potencijalno može dovesti do infekcije ako krpelj nosi bakteriju Borrelia u svojim crijevima. Često se kod samostalnog pokušaja vađenja krpelja pojavi tendencija da se to ne učini kako treba i posljedično krpelj nije u potpunosti eliminiran. Kada se netko zarazi lajmskom bolešću, prva indikacija je pojava crvenila na mjestu uboda krpelja.
Ovo crvenilo formira kružni oblik koji nalikuje meti, poznato kao Erythema migrans. Otprilike 70%-80% zaraženih pojedinaca iskusit će ovaj simptom. Obično se manifestira unutar vremenskog okvira od 3 do 30 dana nakon ugriza. Uz slabost, bolove u zglobovima i mišićima, glavobolju, groznicu, gubitak apetita i povećane limfne čvorove, tijekom početne faze lajmske bolesti mogu se pojaviti dodatni simptomi.
Ako primijetite prisutnost prstenastog crvenila, sa ili bez dodatnih simptoma, ključno je odmah potražiti stručnu pomoć specijalista za zarazne bolesti. Za sigurno uklanjanje krpelja nužno je nositi sterilne rukavice te imati pri ruci pincetu i alkoholnu otopinu. Iako sada postoje različiti alati dizajnirani posebno za uklanjanje krpelja, uključujući mala lasa, dovoljan je par obične tanke pincete za vađenje krpelja iz kože. Za optimalno uklanjanje krpelja preporuča se korištenje izuzetno osjetljive pincete zbog male veličine krpelja koja predstavlja izazov prilikom vađenja.
Preporučljivo je da liječnik koji obavlja uklanjanje nosi rukavice kao mjeru opreza, jer izravan kontakt s krpeljom golim rukama potencijalno može dovesti do infekcije u slučaju da krpelj nosi bilo kakve patogene. Iako postupak uklanjanja krpelja može uzrokovati određenu nelagodu za pacijenta, općenito nije dovoljno bolan da bi opravdao korištenje anestezije. Nakon vađenja krpelja preporuča se poslati ga u specijalizirane laboratorije na analizu kako bi se utvrdila eventualna infekcija. Ipak, vrlo je preporučljivo pomno pratiti pacijenta najmanje mjesec dana kako bi se otkrile potencijalne bolesti koje bi krpelj mogao prenijeti.
