Na osnovu dostupnih podataka, naučnici su potvrdili da je prošla godina bila najtoplija zabilježena. Međutim, projekcije ukazuju da će ova 2024. godina premašiti tu temperaturu, što je prvi put od predindustrijskih vremena da će globalno godišnje zagrijavanje premašiti 1,5 stepeni Celzijusa.
Zagrevanje planete će biti rezultat dva glavna faktora: kontinuiranog sagorevanja fosilnih goriva širom sveta i prirodnog fenomena El Ninjo, koji se dešava svakih 4-5 godina. Štaviše, ovozimski događaj El Niño pojačava efekat zagrevanja podizanjem površinske temperature Tihog okeana, prema nedavnom istraživanju koje su objavili klimatolozi u superkompjuterskom centru u Barseloni.
Na osnovu proračuna iz kompjuterskih modela, predviđa se da će zagrijavanje ove godine vjerovatno porasti za 1,54 Celzijusa, s mogućnošću da se ovaj trend zadrži i u narednoj deceniji.
Prema naučnim prognozama, predviđa se da će se prosečna stopa topljenja kretati između 1,49 i 1,79 stepeni Celzijusa u narednih pet godina od 2024. do 2028. godine. Nadalje, predviđa se da će se godišnja stopa topljenja približiti 2 stepena Celzijusa, sa rasponu od 1,67 do skoro 2 stepena Celzijusa, u periodu od 2029. do 2033. godine.
Roberto Bilbao, član istraživačkog tima, naglašava da iako stopa porasta temperature ne ukazuje definitivno na kršenje klimatskog sporazuma uspostavljenog u Parizu 2015. godine, koji ima za cilj da ograniči zagrijavanje na ispod 1,5 stepeni Celzijusa u periodu od 20 godina , evidentno je da se svijet opasno približava kritičnom pragu. Ukoliko globalno zagrijavanje premaši dogovorene ciljeve u Parizu, naučnici predviđaju strašne posljedice kao što su rasprostranjena propast koralnih grebena i naknadno uništenje ekosistema širom svijeta, otapanje antarktičkog leda što dovodi do porasta nivoa mora i okeana i značajnih posljedica u poljoprivredni sektor u određenim regionima.
Nastali lanac negativnih bioloških i klimatskih promjena uzrokovanih takvim zagrijavanjem može imati nepovratne posljedice po planetu.
