EU postupno uklanja BPA iz ambalaže za hranu: nova pravila obuhvataju i srodne bisfenole
Europska unija odlučila je postupno ukloniti bisfenol A, poznatiji kao BPA, iz ambalaže, posuda i drugih predmeta koji dolaze u kontakt s hranom. Hemikalija koja se desetljećima koristi u određenim vrstama plastike i zaštitnim premazima našla se pod strožim regulatornim nadzorom nakon novih procjena mogućeg uticaja na hormonalni i imunosni sistem, dok će za pojedine proizvode biti omogućeni prijelazni rokovi.
BPA je dugo imao važno mjesto u industrijskoj proizvodnji jer materijalima daje osobine koje su naročito korisne kod pakovanja hrane. Može se koristiti u polikarbonatnoj plastici, ali i u epoksidnim smolama koje se nanose na unutrašnju stranu metalnih konzervi i limenki kako bi se spriječila korozija i neposredan kontakt hrane s metalom.
Njegova upotreba već je ranije ograničavana u pojedinim proizvodima. BPA je, između ostalog, zabranjen u bočicama za bebe i termalnom papiru kakav se koristi za fiskalne račune, ali nova europska pravila idu znatno dalje. Ona obuhvataju različite vrste ambalaže, višekratne boce, kutije za hranu, kuhinjsko posuđe i druge predmete iz kojih bi bisfenoli mogli prijeći u hranu ili piće.
Zašto je BPA toliko dugo bio prisutan u ambalaži
Bisfenol A koristi se prvenstveno u proizvodnji polikarbonata, čvrste i prozirne plastike, te epoksidnih smola. Upravo su te smole dugo bile važne za prehrambenu industriju jer zaštitni sloj na unutrašnjoj strani konzervi sprečava nagrizanje metala i njegovo otapanje u sadržaj pakovanja.
Osim u plastici i premazima metalne ambalaže, BPA se može nalaziti i u određenim folijama, bojama za štampu i ljepilima. Pitanje koje je vremenom izazvalo sve veću pažnju odnosi se na migraciju, odnosno mogućnost da male količine hemikalije iz materijala prijeđu u hranu ili piće, a potom dospiju u ljudski organizam.
POZADINA DOGAĐAJA
Ograničenja se ne odnose samo na jednokratna pakovanja. Nova pravila zahvataju širi krug proizvoda koji dolaze u kontakt s hranom, uključujući višekratne boce, posude za čuvanje namirnica i pojedine predmete kuhinjskog posuđa.
Regulatori pritom ne žele da se uklanjanje BPA završi jednostavnom zamjenom drugim hemikalijama sa vrlo sličnim svojstvima. Zbog toga nova pravila uključuju i određene srodne bisfenole, među kojima su BPS i BPF. Namjera je smanjiti mogućnost da proizvođači nakon izbacivanja jednog spoja počnu široko koristiti drugi koji bi mogao izazvati slične nedoumice.
Takav pristup pokazuje da promjena nije usmjerena samo na jednu konkretnu hemikaliju, već na širi problem kontakta određenih bisfenola s hranom. Posebno je važno kako se materijali ponašaju tokom dužeg skladištenja, kao i pri kontaktu s toplom, masnom ili kiselom hranom.
Za potrošače se ova tema često svodi na pitanje koliko je svakodnevna izloženost značajna. BPA je godinama bio prisutan u velikom broju proizvoda, pa su ga istraživanja pronalazila u organizmu velikog dijela stanovništva i u Europi i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Procjena iz 2023. ubrzala je pooštravanje pravila
Posebno važna promjena dogodila se 2023. godine, kada je Europska agencija za sigurnost hrane objavila novu procjenu rizika. EFSA je tada zaključila da izloženost BPA putem prehrane predstavlja zdravstveni rizik za ljude različitih dobnih skupina.
Istovremeno je znatno smanjena vrijednost podnošljivog dnevnog unosa u odnosu na procjenu iz 2015. godine. Prema navodima u izvornim informacijama, novi nivo bio je približno 20.000 puta niži od prethodno utvrđenog, što je dodatno uticalo na odluku o strožem pristupu upotrebi BPA u materijalima koji dolaze u kontakt s hranom.
VAŽAN TRENUTAK: Procjena EFSA-e iz 2023. označila je jednu od ključnih tačaka u procesu pooštravanja pravila, jer je procijenjeni prihvatljivi dnevni unos BPA značajno smanjen u odnosu na raniju procjenu.
BPA se svrstava među endokrine disruptore, odnosno tvari koje mogu ometati normalno djelovanje hormona. U naučnim istraživanjima razmatraju se njegovi mogući efekti na plodnost, imunosni sistem i druge funkcije organizma.
Pojedina istraživanja bavila su se i mogućom povezanošću izloženosti BPA s astmom, autoimunim bolestima, dijabetesom i određenim vrstama karcinoma. Pri tome je važno praviti razliku između povezanosti koja se ispituje u naučnim studijama i tvrdnje da određena hemikalija sama po sebi direktno izaziva svako od navedenih oboljenja.
Raširenost izloženosti vidi se i iz podataka prikupljenih u različitim istraživanjima. U jednoj studiji Europske agencije za okoliš BPA je pronađen u urinu kod 92 posto ispitanika iz više europskih zemalja, dok je američka nacionalna zdravstvena studija još 2004. godine zabilježila BPA kod 93 posto učesnika.
Hrana je važan izvor izloženosti, ali nije jedini
Glavnim izvorom izloženosti BPA smatra se hrana, naročito kada je duže vrijeme bila u kontaktu s materijalima koji sadrže bisfenole. Međutim, BPA se može pronaći i izvan prehrambene ambalaže, uključujući prašinu, zrak i vodu, pa se ukupna izloženost ne može posmatrati samo kroz jedan proizvod.
Posebna pažnja u procjenama rizika usmjerava se na trudnice, budući da određene hemikalije mogu prijeći preko posteljice i tako izložiti fetus. Individualni rizik, međutim, zavisi od više faktora, među kojima su nivo i trajanje izloženosti, dob i zdravstveno stanje.
Nova pravila neće se primijeniti na sve proizvode istog trenutka. Hrana koja je već proizvedena i zapakovana u ambalažu koja sadrži BPA moći će se prodavati do isteka postojećih zaliha, čime se želi izbjeći stvaranje velikih količina otpada.
ŠIRA SLIKA
Promjena pravila zahvata i proizvođače ambalaže i prehrambenu industriju jer odgovarajuće zamjene moraju istovremeno zadovoljiti sigurnosne i tehničke zahtjeve. Poseban izazov predstavljaju proizvodi kod kojih zaštitni premaz mora izdržati dugotrajan kontakt s kiselom hranom i spriječiti koroziju metalne ambalaže.
Za pojedine proizvode prijelazni rokovi trajat će duže
Dodatno vrijeme predviđeno je tamo gdje industriji još nije jednostavno pronaći zamjenski materijal koji pruža jednaku zaštitu. To se posebno odnosi na konzerve s kiselijom hranom, kao što su određene vrste ribe, voća i povrća, jer unutrašnji premaz mora efikasno spriječiti nagrizanje metala.
Prema dostavljenim informacijama, u takvim slučajevima određena upotreba premaza koji sadrže BPA može biti dopuštena do 2028. godine. Prijelazni period industriji treba omogućiti razvoj i uvođenje drugih materijala bez naglog prekida proizvodnje ili povećavanja količine bačene hrane i ambalaže.
Potrošači koji žele dodatno smanjiti kontakt s bisfenolima mogu češće birati staklene posude, nehrđajući čelik i drveni kuhinjski pribor, naročito kada se radi o toploj hrani. Također se preporučuje izbjegavanje zagrijavanja hrane u plastičnim posudama u mikrovalnoj pećnici ako proizvođač nije jasno naveo da je proizvod predviđen za takvu upotrebu.
Prilikom kupovine može biti korisno obratiti pažnju i na način označavanja proizvoda. Oznaka „BPA-free“ govori da proizvod ne sadrži bisfenol A, ali sama po sebi ne mora značiti da u materijalu nema nekog drugog srodnog bisfenola, poput BPS-a ili BPF-a.
Zbog toga nova europska pravila pokušavaju obuhvatiti širi problem, a ne samo ukloniti jednu supstancu s deklaracije. Fokus se pomjera prema sigurnosti cjelokupnog materijala koji dolazi u kontakt s hranom i prema tome kako se ponaša tokom stvarne upotrebe.
Za potrošače promjena vjerovatno neće biti vidljiva preko noći, upravo zbog prijelaznih rokova i postojećih zaliha. Ipak, postupnim povlačenjem BPA i ograničavanjem srodnih bisfenola mijenjat će se sastav velikog broja proizvoda koji se svakodnevno koriste za pakovanje, čuvanje i pripremu hrane.
