Baba Vanga (pravim imenom Vangelija Pandeva Gušterova) bila je bugarska proročica i vidovnjakinja koja je stekla ogromnu popularnost i misterioznu reputaciju širom Balkana, ali i u svetu. Rođena je 31. januara 1911. godine u Strumici, tada u Osmanskom carstvu (danas Severna Makedonija), a umrla je 11. avgusta 1996. godine u Petričiju, Bugarska.
Jedna japanska manga nedavno je privukla značajnu pozornost, ali to nije bilo zbog njezinih umjetničkih vrijednosti, već zbog straha koji je usađen oko nje. Pisac Rio Tatsuki je u knjizi objavljenoj 2021. godine pod nazivom “Budućnost koju sam vidio” predvidio da će se 5. srpnja 2025. godine u Japanu dogoditi značajna katastrofa. Unatoč nedostatku točnih detalja u vezi s tim proročanstvom, datum i duhovna priroda pripovijesti bili su dovoljni da izazovu lavinu odgovora i uznemirenosti. Mnogi su Tatsuki smatrali novom babom Vangom, a društvene mreže preplavile su teorije o mogućim ishodima.
Manga isječci i njihove interpretacije često se objavljuju na TikTok-u i drugim medijima, ti mediji slijede narativ da fikcija često sadrži neku prikrivenu istinu. Mnogi korisnici izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da se slični događaji dogode u budućnosti, usporedno s prijašnjim katastrofama i hipotezama o mogućem potresu, tsunamiju ili tehnološkom kvaru. Strah nije uzeo samo riječi. Japanska turistička industrija već je nepovoljno pogođena. Podaci pokazuju da su rezervacije zrakoplovnih karata i hotelskih soba iz pojedinih azijskih zemalja značajno opale. Iz Hong Konga, putnici su gotovo prepolovili broj planiranih dolazaka, zemlje poput Kine, Tajlanda i Vijetnama bilježe veći pad popularnosti. Spoznaja da se radi o crtežu iz stripa nije bila dovoljna da smanji paniku. Ljudi jednostavno odustaju od putovanja.
Ova je okolnost štetna za japansko gospodarstvo u neprikladnom trenutku. Turistički sektor i dalje je pogođen pandemijom, ali sada se suočava s novim izazovom koji nije dokaziv, ali je vrlo stvaran. Histerija povezana s fikcijom primjer je načina na koji je suvremeni čovjek podložan utjecaju digitalnih priča, a to je osobito istinito kada je narativ dio već postojećeg osjećaja nesigurnosti i globalnog straha. Japanska vlada pokušava smiriti situaciju. Guverner prefekture Miyagi, Yoshihiro Murai, pozvao je građane da se ne zavaravaju glasinama i da ne ometaju svoj svakodnevni život nagađanjima. Međutim, unatoč službenim izjavama, povjerenje je neizvjesno. Ljudi su sve više skloni vjerovati onome što vide na društvenim mrežama, a ne onome što je službeno objavljeno. Pitanje koje se postavlja u pozadini cijele ove priče je zatvorena psihologija masa.
Kako je moguće reći da je strip umjetnička tvorevina iz sfere fikcije koja izaziva toliko brige i ima financijske reperkusije? Možda je odgovor kombinacija čimbenika: slaba vjera u institucije, stalna izloženost poražavajućim vijestima i ogromna moć koju danas imaju digitalne platforme. Granica između fantazije i stvarnosti postaje manje jasna. Ako je 5. srpnja išta za proći, mnogi će ljudi osjetiti uzdah utjehe. Koliko god se dogodilo puno ili malo, istina je još uvijek prisutna: riječi imaju kapacitet učiniti sve. U ovom slučaju, izmišljeno proročanstvo već je promijenilo ponašanje tisuća pojedinaca i pokrenulo lanac događaja u stvarnom svijetu.
Zbog toga je Japan suočen s dvostrukom dilemom – sačuvati svoj turizam i ugled, ali i pronaći način za ublažavanje širenja straha koji nije utemeljen na činjenicama. Ovaj fenomen je podsjetnik na važnost kritičkog razmišljanja i zanemarivanja svake viralne izjave kao nešto što se podrazumijeva. Narativ mange Ryoa Tatsukija postao je više od samo narativa stripa – on je odraz našeg vremena u kojem izmišljene priče koje su dovoljno zanimljive i relevantne mogu imati stvaran, mjerljiv utjecaj. U tom smislu, sukob nije samo oko toga hoće li se nešto dogoditi ili ne, već i oko toga kako možemo razlikovati umjetnost od predviđanja, a strah od stvarne opasnosti.
