Nerijetko mi je svekrva davala svoj telefon na čuvanje da uklonim poruke i razne sadržaje, jer sama to nije mogla učiniti. Jednom sam prilikom neočekivano naišla na poruku koja je počinjala imenom mog supruga; jedina razlika u brojevima bila je jedna znamenka, što je pobudilo moju znatiželju i natjeralo me da je otvorim i pročitam.
Dobar dan. Trenutno sam u gradu i cijenio bih priliku da se povežem. Tvoja majka ti je dala moje kontakt podatke, pa ako te zanima, mogli bismo o tome razgovarati na kavi. Moja je svekrva odgovorila, izjavivši: “Bila sam u zabludi; Dao sam ti svoj broj, ne njegov.”
S dužnim poštovanjem tražim da se suzdržite od otkrivanja mojih informacija koje sam podijelio ako razgovarate s njim. Dotična osoba je moj bivši partner koji živi u inozemstvu. Iščekujem dolazak našeg djeteta. U braku smo šest godina. Koje emocije trebam izraziti?
BONUS TEKST:
Važnost pridržavanja redovitog vremena obroka je od najveće važnosti, jer zanemarivanje ove prakse može rezultirati štetnim učincima kao što su jaka glad, razdražljivost, smanjena koncentracija i prejedanje, zajedno s štetnim posljedicama za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Studije pokazuju da je stavljanje naglaska na rane doručke i večere ključno za poticanje zdravlja srca. Slijedi objašnjenje razloga za to.
Istraživački članak objavljen u časopisu Nature Communications pokazao je da doručak nakon 9 sati ujutro i večera nakon 21 sat. povezuje se s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osobito kod žena. Bernard Srour, farmaceut i koautor istraživanja, primijetio je: “Ova je studija prva koja ukazuje na moguću vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja”, naglašavajući da su prethodne studije uspostavile vezu između izostavljanja doručka i poremećaja metabolizma. zdravlje, ali prije toga nije razmišljao o rasporedu obroka.
Srour i njegov istraživački tim pokrenuli su studiju kako bi procijenili kako vrijeme obroka utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava, s ciljem identificiranja novih preventivnih mjera. Svaki dodatni sat odgađanja prvog obroka u danu korelira s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti. Štoviše, čak i jednosatno kašnjenje doručka može negativno utjecati na zdravlje srca. Istraživači su prikupili podatke praćenjem zdravstvenog ponašanja preko 103.000 odraslih osoba, pretežno žena.
Analizirane su prehrambene navike sudionika u prosječnom trajanju od 7,2 godine, otkrivši da je svaki dodatni sat odgađanja prvog dnevnog obroka u korelaciji s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti. Sličan obrazac primijećen je u vezi s odgodom posljednjeg obroka u danu. Osobe koje su večerale nakon 21 sat. imali su 28 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji su večerali prije 20 sati.
Unutarnji sat tijela regulira vrijeme obroka. Prema Srouru, odnos između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja povezan je s tjelesnim cirkadijalnim ritmom. Tvrdi da biološki sat diktira vrijeme obroka i igra ključnu ulogu u raznim cirkadijalnim funkcijama, uključujući regulaciju krvnog tlaka, metabolizma i lučenja hormona, a sve to značajno utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Primijetio je da naš intrinzični cirkadijalni ritam značajno utječe na osjetljivost na inzulin. Biološki sat ima ključnu ulogu u regulaciji vremena obroka, što utječe na brojne cirkadijalne procese. Odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin. Prethodne studije pokazuju da je tjelesna reakcija na inzulin pojačana ujutro u odnosu na večer. Pad ove osjetljivosti može rezultirati inzulinskom rezistencijom, stanjem povezanim s kardiometaboličkim problemima kao što su upala, endotelna disfunkcija (stanični sloj koji oblaže unutarnje stijenke krvnih žila) i hipertenzija.
Svi ovi uvjeti povećavaju vjerojatnost razvoja bolesti srca. Kardiolog Bupendar Tajal navodi da “odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin, čime se povećava rizik od srčanih problema.” Osim toga, Srour je naglasio da kasna večera, koja je u skladu s povišenom razinom melatonina, može oslabiti tjelesnu učinkovitost u metaboliziranju hrane. Studija provedena 2020. pokazuje da kasna konzumacija obroka može rezultirati debljanjem i smanjenim metabolizmom masti. Uzimajući u obzir značajnu vezu između pretilosti i bolesti srca, nije iznenađujuće da ovaj čimbenik također može povećati rizik od razvoja bolesti srca.
