Jako dobro se zna da sve starije osobe, jako teško rukuju sa telefonima i modernim uređajima. Slijedi i jako lijepa ispovijest na ovu temu….
Svekrva mi je često povjeravala svoj telefon da joj brišem poruke i druge sadržaje, jer sama to nije mogla učiniti. Jednog dana, prilično neočekivano, naišla sam na poruku koja je počinjala imenom mog muža; jedina varijacija u brojevima bila je jednoznamenkasta. To me zaintrigiralo i natjeralo da otvorim i pročitam poruku.
Dobar dan, trenutno sam u gradu. Tvoja majka ti je dala moj kontakt broj, dajući nam priliku da razgovaramo uz kavu, ako te zanima. Moja svekrva je odgovorila: “Pogriješila sam; dala sam ti svoj broj umjesto njegovog. Ipak, lijepo te molim da ne spominješ da sam ga podijelila s tobom ako razgovaraš s njim. Predmet se odnosi na njegovog bivšeg partnera koji živi u inozemstvu. Očekujem dolazak djeteta. U braku smo šest godina. Kakve osjećaje trebam prenijeti?
DODATNI TEKST
Redovitost obroka ima veliku važnost, budući da njihovo zanemarivanje može dovesti do štetnih ishoda, uključujući jaku glad, razdražljivost, smanjenu koncentraciju i prejedanje, uz negativne implikacije na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Istraživanja pokazuju da je stavljanje naglaska na rane doručke i večere ključno za očuvanje zdravlja srca. Bit će objašnjeno razloge za to.
Istraživački članak objavljen u časopisu Nature Communications pokazao je da doručak nakon 9 ujutro i večera nakon 21 sat korelira s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osobito kod žena. Bernard Srour, farmaceut i koautor istraživanja, primijetio je: “Ova je studija prva koja sugerira moguću vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja”, naglašavajući da su prethodna istraživanja povezivala izostavljanje doručka sa smanjenim metaboličkim zdravljem bez uzimanja uzeti u obzir vrijeme obroka. Srour i njegov istraživački tim pokrenuli su istraživanje kako bi utvrdili u kojoj mjeri vrijeme obroka utječe na zdravlje srca, što bi moglo utrti put inovativnim preventivnim strategijama.
Povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti povezan je sa svakim dodatnim satom odgode u prvom dnevnom obroku. Nadalje, odgađanje doručka za sat vremena može negativno utjecati na zdravlje srca. Istraživači su prikupili podatke praćenjem zdravstvenog ponašanja više od 103.000 odraslih osoba, od kojih su većina bile žene. Tijekom prosječnog razdoblja od 7,2 godine ispitivane su prehrambene navike sudionika, pokazujući da svaki dodatni sat odgađanja prvog dnevnog obroka korelira s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti. Ovaj trend je na sličan način uočen kod kašnjenja u konzumiranju posljednjeg obroka u danu.
Oni koji su večerali nakon 21 sat. doživjeli su 28 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s osobama koje su večerale prije 20 sati. Unutarnji sat tijela regulira vrijeme obroka. Prema Srouru, veza između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja povezana je s cirkadijalnim ritmom tijela. Tvrdi da biološki sat upravlja vremenom obroka i bitan je za brojne cirkadijalne funkcije, poput regulacije krvnog tlaka, metabolizma i lučenja hormona, a sve to ima značajan utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Primijetio je da naš inherentni cirkadijalni ritam također uvelike utječe na osjetljivost na inzulin.
Biološki sat regulira vrijeme obroka, pridonoseći nizu cirkadijskih procesa. Odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin. Prethodne studije pokazale su da je tjelesna reakcija na inzulin povećana ujutro u odnosu na večer. Smanjenje ove osjetljivosti može dovesti do inzulinske rezistencije, koja igra ulogu u kardiometaboličkim problemima, uključujući upalu, endotelnu disfunkciju (stanični sloj koji oblaže unutarnje stijenke krvnih žila) i hipertenziju. Vjerojatnost razvoja bolesti srca je povećana svakim od ovih stanja.
Kardiolog Bupendar Tajal izjavio je: “Odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin, čime se povećava rizik od srčanih problema. Srour je nadalje naglasio da kasna večera, koja se podudara s povišenim razinama melatonina, može spriječiti sposobnost tijela da učinkovito metabolizira hranu. Studija provedena 2020. pokazuje da kasno uzimanje obroka može dovesti do debljanja i smanjenja metabolizma masti. S obzirom na značajan odnos između pretilosti i bolesti srca, nije neočekivano da ovaj čimbenik također može povećati rizik od razvoja bolesti srca.
