Ekosistem je zajednica organizama (životinja, biljaka, mikroorganizama) koja živi u određenom okruženju i međusobno deluje sa njim. Ekosistemi mogu biti različite veličine, od malih (kao što su bara ili drvo) do velikih (kao što je šuma ili okean). U ekosistemu se odvijaju procesi poput protoka energije i kruženja materija (vode, ugljen-dioksida, azota).
Pampas trava, poznata po svojim karakterističnim i atraktivnim pahuljastim “perjem”, izaziva sve veću zabrinutost zbog svojih invazivnih svojstava. Iako je mnogima omiljena zbog svog impozantnog izgleda i često se koristi kao ukras u vrtovima, ova biljka ima ozbiljan ekološki utjecaj na prirodne ekosisteme. Uzimajući u obzir njezinu sposobnost da se brzo širi i ugrožava lokalnu floru i faunu, nekoliko zemalja, uključujući Francusku, poduzele su korake za regulaciju njezinog uzgoja i distribucije. Zbog tih razloga, postavljena su stroga ograničenja vezana uz njezino posjedovanje, uzgoj i širenje.
Zašto je pampas trava zabranjena?
Pampas trava (posebno vrsta Cortaderia selloana) dolazi iz Južne Amerike, a prvi put je uvezena u Europu u 18. stoljeću, uglavnom kao ukrasna biljka. Međutim, vrlo brzo je postalo jasno da se ova biljka ponaša kao invazivna vrsta, s nekoliko ključnih razloga zbog kojih je njezin uzgoj postao zabranjen:
Brza i masovna reprodukcija: Jedna ženska biljka pampasa može proizvesti milijune sjemenki, koje vjetar lako prenosi na velike udaljenosti. Sjemenke se brzo klijaju i mogu u samo nekoliko tjedana preplaviti ogromna područja, potiskujući druge biljne vrste. Ovaj brzi rast može izazvati promjene u strukturi biljnih zajednica, što narušava ravnotežu ekosustava.
Prijetnja biološkoj raznolikosti: Pampas trava aktivno konkurira domaćim vrstama za resurse poput vode, hranjivih tvari i sunčeve svjetlosti. Zbog svojih jakih i brzorastućih korijena, može potpuno preuzeti tlo, oduzimajući hranu i prostor lokalnim biljkama. To ima negativan utjecaj na biološku raznolikost, jer smanjuje brojnost drugih biljnih i životinjskih vrsta koje ovise o tim biljkama za opstanak.
Zdravstveni rizik: Muške biljke pampasa proizvode ogromnu količinu peludi, koja je poznata po svojoj visokoj alergenosti. To može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za osobe sklone alergijama na travu, uzrokujući simptome poput kihanja, iritacije očiju i respiratornih problema. U područjima gdje je pampas trava raširena, problemi s alergijama postaju sve češći.
Opasnost od požara: Pampas trava je vrlo zapaljiva, a njezine guste, suhe stabljike brzo se mogu zapaliti, povećavajući rizik od šumskih požara. U sušnim uvjetima, rast ovog trava može stvoriti opasne uvjete za izbijanje požara koji se brzo šire i teško ih je kontrolirati, što ugrožava ljudske živote i okoliš.
U Francuskoj je, od 2023. godine, pampas trava stavljena na crnu listu, a posjedovanje, uzgoj, prenošenje ili čak donošenje u divljinu može rezultirati kaznama do 150.000 eura, uz moguću zatvorsku kaznu do tri godine. Kazna se udvostručuje ako se prekršaj dogodi u nacionalnim parkovima ili prirodnim rezervatima. Zakonodavne mjere imaju za cilj smanjenje rizika koji ova biljka predstavlja za okoliš, bioraznolikost i ljudsko zdravlje.
U Hrvatskoj je Sellowova pampas trava također proglašena invazivnom vrstom. Prema novom pravilniku koji je stupio na snagu u veljači 2024. godine, ova biljka spada na crnu listu stranih invazivnih vrsta, što znači da je njeno posjedovanje i širenje zabranjeno. Nove zakonske mjere i sankcije provode se kako bi se smanjio negativan utjecaj ove biljke na prirodu i spriječilo njezino širenje.
Invazivne vrste poput pampasa mogu ozbiljno ugroziti ekosustave. One ne samo da smanjuju brojnost domaćih biljnih i životinjskih vrsta, već i mijenjaju uvjete tla, čineći ga nepovoljnim za mnoge vrste. Mnoge biljke koje su ovisne o specifičnim uvjetima, poput vlage ili posebnih vrsta tla, teško mogu preživjeti kada pampas preuzme dominaciju. Ove promjene također ometaju prirodni ciklus biljaka i životinja, što može imati dugoročne posljedice na cijeli ekosustav.
Zbog toga mnoge zemlje, uključujući Francusku i Hrvatsku, poduzimaju zakonske mjere kako bi spriječile širenje invazivnih vrsta, te time očuvale prirodni balans i biološku raznolikost. Zabrane i sankcije koje su uvedene za pampas travu u ovim zemljama dio su šire europske inicijative koja se temelji na prevenciji unošenja i širenja invazivnih egzotičnih vrsta. Ove mjere ne samo da pomažu u zaštiti okoliša, već i u očuvanju zdravlja ljudi i životinja.
