Brojni pojedinci željno iščekuju putovanje roditeljstva, vođeni željom da svom djetetu pruže iznimnu kvalitetu života.
S druge strane, postoje pojedinci koji teško prihvaćaju roditeljske obveze i ne poistovjećuju se s tom ulogom. Taj se osjećaj često skriva zbog oštre osude koju društvo nameće nezadovoljnim roditeljima. Ipak, anonimna majka odlučila je prekinuti šutnju i izraziti svoje prave osjećaje. Njezina hrabra izjava, “biti majka je najveće žaljenje u mom životu,” odmah je privukla pažnju čitatelja na Redditu, izazivajući vrtlog suprotnih mišljenja u ostatku posta.
Moram priznati da sam shvatila da to što sam postala majka nije pravi put za mene. S velikim žaljenjem to priznajem kao svoju najveću pogrešku u životu. Kad bih dobio priliku vratiti vrijeme i preispitati svoje izbore, nedvojbeno bih odabrao život bez djece.
Dolazak bebe iscijedio je svaku mrvicu sreće iz mog bića. Više ni u čemu ne nalazim zadovoljstvo. Sam izlazak iz mog doma je kao iskušenje. Čak je i sam čin jela ili tuširanja postao težak zadatak. Svaki dan se budim s osjećajem straha i užasa. Čini se kao da sam izgubio sve – svoj fizički izgled, svoju samouvjerenost, svoje društvene veze, svoje intimne trenutke, svoj profesionalni život, pa čak i snagu moje veze. Prezirem sve oko sebe. Moji dani se sastoje od sjedenja i trpljenja neprestanog plača i vriske djeteta, dok sam stalno prekriven bljuvotinom. Ne mogu više izdržati. Žudim za bijegom i započinjanjem novog života, ali nažalost, zarobljen sam u ovoj situaciji na neodređeno vrijeme.
Nakon što sam prošla izazovnu fazu novorođenčadi, naivno sam vjerovala da će se stvari popraviti kada moj sin navrši tri mjeseca. Međutim, moj je optimizam brzo nestao kako su se pojavile poteškoće s nicanjem zubića, nedostatkom sna i napadima bijesa. Moram priznati, nikad nisam doživio takvu bijedu. Trenutno moje dijete ima sedam mjeseci i neprestano plače, odbija san i čini mi život potpuno nepodnošljivim.
Izražavajući svoju frustraciju na otvoren i oštar način, napisala je post u kojem je izjavila da je umorna od života. Iako bi se moglo očekivati da će se komentari fokusirati na kritiku nje kao majke, mnogi su je pohvalili zbog njezine iskrenosti o izazovima odgoja djeteta. Prevladavajući osjećaj bio je da se ova uznemirena majka bori s problemima mentalnog zdravlja, što je navelo većinu da joj savjetuju da potraži savjete od stručnjaka.
Nakon što je prihvatila sugestije, preuzela je inicijativu da svoje pratitelje obavijesti o svojoj stalnoj borbi s depresijom, ističući svoju predanost terapiji i osobnom razvoju.
BONUS TEKST:
Mentalno blagostanje je ključni aspekt općeg zdravlja pojedinca i zajednice. Obuhvaća emocionalnu stabilnost, psihičku otpornost i sposobnost suočavanja s svakodnevnim izazovima života. Međutim, u današnjem brzom tempu života, sve više ljudi se suočava s različitim mentalnim problemima poput anksioznosti, depresije, stresa i drugih poremećaja.
Jedan od ključnih izazova u promicanju mentalnog blagostanja je destigmatizacija mentalnih problema. Stigma i sramota povezani s mentalnim bolestima često sprječavaju ljude da potraže pomoć i podršku koja im je potrebna. Važno je promicati svijest i razumijevanje o mentalnom zdravlju te poticati otvoreni razgovor o tim temama kako bi se smanjila stigma i osiguralo da ljudi ne osjećaju sram ili strah od traženja pomoći.
Osim toga, važno je osigurati pristup kvalitetnoj mentalnoj zdravstvenoj skrbi za sve pojedince. To uključuje osiguravanje pristupa terapiji, savjetovanju i psihijatrijskoj skrbi, kao i razvoj podrške u zajednici za one koji se bore s mentalnim problemima. Potrebno je ulagati u obrazovanje i osposobljavanje zdravstvenih radnika kako bi bili osposobljeni za prepoznavanje i tretiranje mentalnih problema.
Prevencija je također ključna komponenta u promicanju mentalnog blagostanja. Promicanje zdravih stilova života, poput redovite tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane, kvalitetnog sna i upravljanja stresom, može pomoći u prevenciji mentalnih problema. Također je važno osigurati podršku i resurse za rano prepoznavanje i intervenciju kod osoba koje su u riziku od razvoja mentalnih bolesti.
Kroz kolektivnu akciju na individualnoj, lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, možemo stvoriti okruženje koje podržava mentalno blagostanje svakog pojedinca. To zahtijeva angažman svih dijelova društva – vlada, organizacija civilnog društva, zdravstvenih ustanova, poslodavaca i pojedinaca. Samo kroz zajednički napor možemo osigurati da mentalno blagostanje postane prioritet i da svaka osoba dobije podršku koja joj je potrebna kako bi živjela sretniji, ispunjeniji i zdraviji život.
