– Svi vi koji imate vrt ili baštu, zalijevate je onaako kako ste u stvari i navikli. Međutim, uvijek se postavljalo pitanje, da li je pravilnije da se to radi ujutro, ili pred večer kada padnu dnevne temperature….
Među vrtlarima se vodi rasprava o optimalnom vremenu zalijevanja povrća – ujutro ili navečer. Osim toga, neki vrtlari zagovaraju korištenje tople vode. Kako bismo rasvijetlili ovu stvar, konzultirali smo stručnjaka za uzgoj povrća Mišu Pušenjaka koji samouvjereno tvrdi da postoji konačan odgovor. S dolaskom svibnja bilo je obilje oborina pa je pretjerano zalijevanje vrta postalo nepotrebno.
Međutim, kako temperature rastu i sušno razdoblje traje, vrtlari razmišljaju o optimalnom vremenu za zalijevanje kako bi maksimalno iskoristili potencijal svojih biljaka. Prema riječima Miše Pušenjaka, stručnjaka za povrtlarstvo i poljoprivredu na Kmetijsko-šumarskom zavodu u Mariboru, nema mjesta raspravi kada je u pitanju optimalno vrijeme za zalijevanje vrta. Nedvosmisleno je bolje zalijevati vrt ujutro nego navečer. Pušenjak pojašnjava da tijekom jutra dolazi do sniženja temperature i tla i vode (ako se čuva u posudama). To rezultira manjim stupnjem šoka i za tlo i za biljke. Prema njegovom objašnjenju, jutarnje navodnjavanje pokazalo se učinkovitijim jer su biljke sposobne apsorbirati hranjive tvari iz tla tijekom razdoblja od jutra do podneva, a zatim ih sintetizirati u popodnevnim satima.
Prema riječima Pušenjaka, ključno je suzdržati se od zalijevanja biljaka tijekom dana, čak i ako se čini da venu. Posljedice zalijevanja ili navodnjavanja hladnom vodom tijekom tog razdoblja mogu biti katastrofalne, potencijalno rezultirajući opeklinama lišća ako se poprskaju hladnom vodom na vrući dan. Pušenjak također napominje da su vlažne biljke osjetljivije na bolesti i štetnike.
- U svom radu “Navodnjavanje kap po kap” Miša Pušenjak ističe prednost navodnjavanja kap po kap u odnosu na tradicionalne metode zalijevanja pomoću kante za zalijevanje, ističući njegove prednosti za rast biljaka. Kako biste osigurali optimalnu njegu biljaka, važno je uzeti u obzir temperaturu vode prilikom večernjeg zalijevanja. Prema riječima Pušenjaka, ako imamo pristup hladnoj vodi iz bunara ili nekog drugog izvora, poželjno ju je tijekom dana čuvati u odgovarajućoj posudi, po mogućnosti bijeloj da se ne zagrijava.
Treba ga držati u zasjenjenom mjestu, daleko od izravnog sunčevog svjetla. Voda ne smije biti ni topla ni hladna, već održavana na temperaturi između 20 i 30 stupnjeva. Dodatno, Pušenjak upozorava da ne ostavljate crijevo izloženo sunčevoj svjetlosti jer to može uzrokovati pretjeranu vrućinu vode u unutrašnjosti. Prema njegovom savjetu, moramo biti strpljivi i dopustiti biljkama da povrate svoju svijest prije nego im navečer damo vodu.
Upozorava da ih ne zalijevaju prerano navečer, naglašavajući da je važno pričekati da temperatura padne ispod 30 stupnjeva. To se često može dogoditi kasno navečer, oko 22 ili 23 sata, osobito tijekom toplinskog vala. Plodnim biljkama kao što su rajčice, paprike, patlidžani, krastavci, bundeve i tikvice nikada se ne smije nanositi voda na listove. No, kod salate i kupusa, ako je vrijeme izrazito vruće, Pušenjak predlaže jutarnje zalijevanje lišća kao sredstvo za hlađenje biljke. “Međutim, važno je osigurati da kapljice vode nisu preteške”, savjetuje.
Za određivanje potrebne količine vode, Pušenjak predlaže savjet za početnike: kopati lopatom i promatrati dubinu prodiranja vode nakon zalijevanja. Ova jednostavna tehnika često otkriva zapanjujuću količinu potrošene vode tijekom sparnih dana. Malčiranje je neophodno jer pomaže smanjiti isparavanje vode iz nepokrivenog tla. Prekrivanjem zemlje materijalima poput trave ili slame možemo sačuvati do 50% vode. Osim toga, malč služi kao zaštitna barijera za biljke, štiteći ih od drastičnih temperaturnih promjena.
