Nuri T. (43) i Marko L. udružili su se, kako je zaključio sud, u podmuklom planiranju i izvođenju brutalnog napada 4. ožujka 2018. na Gintera dok je trčao u blizini svojeg doma, prelijavši ga sumpornom kiselinom. Srbin Marko L. (36) je nakon ovog gnusnog čina osuđen na 11 godina zatvora zbog planiranja i sudjelovanja u premlaćivanju Bernarda Gintera (53), generalnog direktora njemačke tvrtke “Inogi”, zajedno s drugim napadačem, uzrokujući mu teške opekline na licu.Ginter je pretrpio ozbiljne opekline drugog i trećeg stupnja, a tragovi tog zlodjela i dalje su vidljivi na njegovom licu. Nuri T., označen kao jedan od sudionika ovog zločina, uhićen je 2021. u Belgiji i u kolovozu 2022. osuđen na 12 godina zatvora, dok je Srbin uhićen 2019. u Kölnu tijekom natjecanja u hrvačkim vještinama, ali je pušten zbog nedostatka dokaza.
Nakon ponovnog uhićenja, Marko se nalazi u zatvoru te je konačno osuđen na 11 godina zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda. No, presuda još uvijek nije pravomoćna, izvještavaju njemački mediji.Marko L., prema navodima njemačkih medija, bio je aktivni sportaš i, kako se tvrdi, pripadnik poznate moto-bande “Anđeli pakla”, koja je poznata po svojim kriminalnim djelima. Također se spominje da je radio kao tjelohranitelj za neke njemačke kriminalce i makroe.
Prema izvješćima njemačkih medija, sumnjalo se da je Srbin bio plaćenik, angažiran od strane jednog menadžera, konkurenta Gintera, no još uvijek se ne zna tko je zapravo stajao iza ovog napada.”Navodno, taj menadžer je želio preuzeti Ginterovu poziciju, ali nije mogao napredovati u karijeri. Stoga je platio novac Srbima i njihovom partneru da onesposobe Gintera i time mu omoguće da napreduje. Njihova namjera nije bila ubitii Gintera, već ga samo zastrašiti i ukloniti s radnog mjesta”, izvještavali su njemački mediji.
BONUS TEKST:
U nastavku kakvo nas vrijeme očekuje u martu
Meteorolog Nedeljko Todorović najavljuje da će sljedećih 10 dana zadržati toplo vrijeme, s maksimalnim temperaturama iznad uobičajenih vrijednosti. Nakon kratkotrajnog hlađenja, petak nam donosi povratak temperature od čak 20 stupnjeva Celzijusa, a prema najnovijim prognozama meteorologa Nedeljka Todorovića, očekuju nas slične vremenske oscilacije i tijekom nadolazećih godina.”Kada gledamo unatrag, najtopliji februar za Srbiju i Beograd bio je 1966. godine, s prosječnom mjesečnom temperaturom od 9,2 stupnja Celzijusa. S obzirom na dosadašnji tijek ovog februara te ono što još očekujemo do kraja mjeseca, vidimo da ćemo postaviti novi rekord po srednjoj temperaturi. Ovo je posljedica nedostatka mraza i relativno malog snijega tijekom ove godine, što rezultira iznimno toplim februarom s rekordnim prosječnim temperaturama”, izjavio je Todorović.
Dodao je i da ljudski organizam može prilagoditi se velikim temperaturnim varijacijama.
“Imamo dnevne temperaturne razlike od čak 15 do 20 stupnjeva, posebno tijekom proljetnih dana. U ožujku i travnju također vidimo veće amplitude u temperaturi, ali ljudski organizam se može prilagoditi tome, stoga nema potrebe za zabrinutošću građana. Gledajući globalno, Srbija je relativno zaštićena od ekstremnih vremenskih događaja. Ove zime imali smo blagu verziju zime, s prosječno visokim temperaturama u prosincu. Mislim da ćemo postaviti neki rekord po temperaturi za cijelu zimu”, dodao je Todorović za “Prva TV”.Objasnio je i da se snježni pokrivač na Kopaoniku ove godine uglavnom zadržao na oko 25 centimetara, ali da je visoka temperatura brzo to otopila.”Postojeći snijeg će se teško održati. Na Zlatiboru gotovo da nema snijega u dijelu gdje su smješteni hoteli. Sljedećih 10 dana očekuje nas toplo vrijeme, s maksimalnim temperaturama iznad prosjeka. U Beogradu neće biti ni jutarnjeg mraza, možemo očekivati i ponešto kiše. Što se tiče količine padalina, februar je bio prilično skroman. Najvjerojatnije je da će u ožujku početi toplo vrijeme”, rekao je Todorović.
Prema njegovim prognozama, nema znakova većih klimatskih promjena.”U sljedećim mjesecima mogli bismo doživjeti neke epizode kiše, ali nitko ne može s apsolutnom sigurnošću tvrditi takve stvari. Prethodne dvije zime najveća debljina snježnog pokrivača bilježena je početkom travnja, što je zanimljivo. Ove promjenjive epizode su normalne, a ne postoje naznake većih klimatskih promjena”, objasnio je meteorolog Todorović.
