Doveli baku u hitnu pa je pita doktor:
– Bako, opet vi? Pa juče smo vas spasili od trovanja gljivama, šta vam je danas?
– Ma isto sine, ostalo od juče pa reko’ da se ne baci.
BONUS TEKST
Da li ste ikada bili uvjereni da je nešto bilo na određeni način, ali se ispostavilo da nije? Recimo, da ste sigurni da je lik iz crtanog filma nosio šešir, a on ga nikada nije imao? Ili da se poznata fraza iz filma izgovarala drugačije nego što zapravo jeste? Ako jeste, možda ste doživjeli ono što se zove efekat Mandale.
Ovaj fenomen opisuje situaciju kada veliki broj ljudi ima identično, ali pogrešno sjećanje o nekom događaju, detalju, imenu ili citatu. Ime je dobio po događaju iz 2010. godine, kada je Fiona Broome, autorica i istraživačica paranormalnog, primijetila da se veliki broj ljudi sjećao da je Nelson Mandela umro u zatvoru tokom 1980-ih, iako je zapravo preminuo 2013. godine, godinama nakon što je postao predsjednik Južne Afrike. Taj kolektivni osjećaj “sigurnosti” u netačno sjećanje pokrenuo je lavinu rasprava na internetu.
Neki primjeri efekta Mandale zaista mogu zbuniti ljude. Recimo, mnogi su uvjereni da je poznati brend sa čokoladicama nazvan “Kit-Kat” imao crtu između riječi – ali nikada nije. Ili da je poznati crtać “Looney Tunes” zapravo bio pisan kao “Looney Toons”, što nikada nije bio slučaj. Još jedan klasik je rečenica iz „Ratova zvijezda“ – većina ljudi vjeruje da je Darth Vader rekao: „Luke, I am your father“, iako on zapravo kaže samo: „No, I am your father.“
- Zanimljivo je da se ovaj efekat ne odnosi samo na pop kulturu. Neki ljudi se sjećaju lokacija zemalja na mapama drugačije nego što stvarno jesu. Postoje i oni koji vjeruju da su dijelovi ljudskog tijela bili smješteni drugačije nego što ih prikazuju moderne anatomske ilustracije.
Objašnjenja efekta Mandale variraju. Naučnici ovaj fenomen uglavnom pripisuju greškama u pamćenju, konfabulaciji (popunjavanju rupa u sjećanju netačnim informacijama), ili uticaju masovnih medija. Kada neko u grupi kaže da se nečega sjeća na određeni način, lako se može dogoditi da i drugi “preuzmu” to sjećanje, iako se ono nikada nije desilo.
S druge strane, ljubitelji paranormalnog i teorija zavjere idu korak dalje. Oni vjeruju da je efekat Mandale dokaz da živimo u paralelnim realnostima, gdje su se verzije događaja pomiješale – i mi se povremeno sjećamo stvari iz alternativne stvarnosti. Iako ovo zvuči kao radnja iz naučnofantastičnog filma, teorija je popularna na forumima i društvenim mrežama.
Bez obzira na to kojem tumačenju naginjemo, efekat Mandale nas uči zanimljivu stvar: naše pamćenje nije savršeno, i veoma lako može biti oblikovano, izmijenjeno i čak potpuno preokrenuto. Ponekad ono što mislimo da znamo, nikada nije ni postojalo – bar ne u ovoj verziji stvarnosti.
