BONUS TEKST
U narodnim predanjima i običajima naših krajeva, biljke i drveće uvijek su imale posebno mjesto. Njihova prisutnost u blizini doma nije bila slučajna – svaki izbor, svaka sadnja nosila je simbolično značenje, često prožeto vjerovanjima koja su prenošena s koljena na koljeno. Posebno mjesto u tim vjerovanjima zauzima orah, drvo koje su naši preci poštovali, ali mu istovremeno i oprezno pristupali.
Vjerovalo se da sadnja oraha preblizu kuće može donijeti nesreću, pa čak i skratiti život ukućanima. Njegovo snažno i duboko korijenje povezivalo se s mogućnošću narušavanja temelja doma, dok je gusta hladovina koju stvara viđena kao simbol zagušene energije. Smatralo se da sprečava sunčevu svjetlost da obasja kuću, što može unijeti tugu i težinu u svakodnevni život porodice. U pojedinim krajevima, ljudi su vjerovali da sjediti pod orahom može izazvati bolesti, pa su ga izbjegavali u svakodnevnom boravku na otvorenom.
Neka predanja čak govore o porodicama koje su imale orah i dud u istom dvorištu, a koje su navodno doživjele tragične sudbine. Govorilo se da su svi članovi takvih domaćinstava “izumrli”, što je samo dodatno pojačavalo strah prema ovom drveću.
S druge strane, postojala su stabla i biljke koje su ljudi s ljubavlju sadili oko svojih kuća, uvjereni da donose zaštitu, sreću i zdravlje.
- Na primjer, čuvarkuća je bila gotovo obavezan ukras na krovovima i prozorskim daskama. Vjerovalo se da štiti dom od groma, nesreća i zlih sila. Njena otpornost i sposobnost da preživi i u najsurovijim uslovima činile su je simbolom trajnosti i otpornosti porodice.
Sličnu ulogu imala je i perunika – biljka koja je simbolizovala mir, sklad i blagostanje u porodici. Bila je rado viđena u dvorištima i vrtovima, jer se vjerovalo da svojim prisustvom donosi pozitivnu energiju.
Suprotno tome, neka stabla poput bagrema bila su izbjegavana. Starije generacije su ga znale pod imenom “nerod”, što samo po sebi govori o njegovom negativnom prizvuku. Vjerovalo se da donosi neplodnost, siromaštvo i opadanje životne energije. Postojalo je i strogo upozorenje da se bagrem nikada ne smije kalemiti, jer bi takav čin mogao prizvati nesreću u dom.
Među najcjenjenijim drvećem svakako je bio hrast, posebno vrsta lužnjak. Simbolizovao je snagu, dugovječnost i postojanost. Njegovo prisustvo smatralo se svetim, posebno ako je rastao u blizini vode. Hrast je bio drvo koje se nije sjeklo bez prijeke potrebe, jer se vjerovalo da nosi božansku energiju.
- Još jedno omiljeno drvo bila je lipa, cijenjena zbog svojih ljekovitih cvjetova koji su privlačili pčele. Lipov med i medovina bili su visoko cijenjeni. Međutim, postojalo je pravilo da se lipa ne sadi direktno iznad mjesta okupljanja porodice, već sa strane dvorišta, da ne bi remetila energetski tok.
Vrba je imala posebno mjesto u narodnim običajima. Njene grane koristile su se u proljećnim ritualima i praznicima kao što su Mladenci, Lazareva subota i Cvjetnica, kada su djeca dodirivana grančicama uz želju: “Rasti kao vrba”. Njena kora smatrana je prirodnim lijekom za prehladu i groznicu.
Drvo drena bilo je pravi simbol zdravlja i vitalnosti. Prvo je procvjetalo u proljeće, a plodove davalo tek u jesen. Na praznike poput Đurđevdana, drenove grančice stavljale su se na vrata radi zaštite doma, a za Bogojavljenje su se djeci davali drenovi pupoljci da bi bili snažni i otporni na bolesti.
Jabuka je, pak, uživala naročitu naklonost. Njeni plodovi nisu se jeli prije Petrovdana, jer se vjerovalo da tek tada postaju „blagosloveni“. Bila je simbol ljubavi, plodnosti i često prisutna u svadbenim običajima. Stare sorte, poput petrovače, bile su cijenjene zbog rane zrelosti i obilja. Kalemljenje jabuke bilo je svojevrstan ritual, a vjerovalo se da ako neko ne zna pravilno kalemiti, ne bi smio ni da reže drvo.
Na kraju, nezaobilazna je bila i šljiva, naročito sorta požegača. Njeni plodovi koristili su se za sušenje i pripremu rakije, a u narodnoj medicini hvaljena je zbog svojih mirisnih ulja.
Naši preci su pažljivo birali biljke za svoja dvorišta. Nisu ih sadili samo zbog ljepote, već zbog simbolike, vjere u zaštitu, zdravlje i blagostanje. Danas, kada se mnogi ljudi ponovo okreću prirodi i traže mir u zelenilu, možda vrijedi poslušati stare savjete – birati biljke koje donose dobru energiju, a izbjegavati one za koje se vjerovalo da unose nemir i nesreću.
