Prema dr. Milindu Sovaniju, savjetniku za respiratornu medicinu pri Sveučilišnim bolnicama Nottingham NHS Trust, smrti povezane sa spavanjem obično su povezane sa srcem, plućima ili mozgom. Srce, kao zamršen organ koji znanstvenici kontinuirano proučavaju, još uvijek krije misterije u određenim okolnostima. Zbog toga se vode rasprave o razlozima njegovog prestanka tijekom spavanja.
Vijest o neočekivanoj smrti Aleksandra, sina proslavljenog harmonikaša Mirka Kodića, šokirala je cijelu zajednicu. Javnost je ostala u nevjerici kada se saznalo da je mladić od svega 30 godina tragično preminuo u snu. Rezultati obdukcije pokazali su da mu je srce prestalo funkcionirati, što je sve ostavilo bez teksta. Stručnjaci su nakon toga objasnili da je smrt tijekom sna najčešće povezana s tri određena organa.
Prema dr. Milindu Sovaniju, savjetniku za respiratornu medicinu pri Nottingham University Hospitals NHS Trust, pojava smrti tijekom sna obično se povezuje sa srcem, plućima ili mozgom. Tijekom spavanja, naša sposobnost otkrivanja signala koji bi mogli značiti probleme s ovim organima je smanjena, što čini manju vjerojatnost da ćemo na odgovarajući način reagirati.
Kardiolog Jack Flyer, u razgovoru za The Wall Street Journal (VSJ), objasnio je da bih u slučaju pauze od 10 sekundi u otkucajima srca dok stojim izgubio svijest i srušio se, što bi rezultiralo glasnim udarcem pri udaru o pod. Međutim, kada spavate, osoba nije u stanju odgovoriti na vlastite simptome i reagirati u skladu s tim.
Prema izvješćima iz VSJ-a, Samit Čag, medicinski direktor Cedars-Sinai Heart Rhythm Center, otkriva da je noćna smrt, poznata i kao iznenadni srčani zastoj (SCA), odgovorna za 90 posto neočekivanih smrti koje se dogode tijekom sna. Pojedinci sa stanjima kao što su koronarna arterijska bolest, povećano srce ili nepravilni otkucaji srca (koji se obično nazivaju ventrikularna fibrilacija) imaju veći rizik od pojave SCA. Kada srce naglo prekine svoj ritam, poremećen je protok krvi do vitalnih organa, što može dovesti do smrti ako se ne pruži hitna medicinska intervencija. Zanimljivo je da se 22 posto slučajeva SCA događa između 22 sata navečer i 6 ujutro.
Prestanak rada srca izravna je posljedica prekida u električnom sustavu srca. Kao rezultat toga, srce prestaje funkcionirati, što dovodi do nemogućnosti opskrbe tijela, mozga i vitalnih organa esencijalnim hranjivim tvarima i kisikom. Ključno je napomenuti da se srčani zastoj razlikuje od srčanog udara, koji se događa kada je dotok krvi u srce naglo zapriječen masnim naslagama ili krvnim ugrušcima. Iznenađujuće, gotovo polovica svih pacijenata koji su doživjeli srčani zastoj ne pokazuje nikakve simptome. Međutim, neki se pojedinci mogu susresti s osjećajima lupanja srca ili vrtoglavice. Jedan od izazova leži u činjenici da se iznenadni srčani zastoj može manifestirati kao početni znak upozorenja. Pojedinci s već postojećim bolestima mogu povremeno osjetiti simptome kao što su ubrzani otkucaji srca i otežano disanje.
