Sokrat (oko 470–399. p.n.e.) bio je jedan od najvažnijih filozofa antike i jedan od osnivača zapadne filozofije. Međutim, zanimljivo je da, za razliku od mnogih filozofa, Sokrat nije ostavio nikakva pisana djela. Njegovo učenje i metode do nas su stigli uglavnom kroz spise njegovih učenika, poput Platona i Ksenofonta, kao i kroz radove drugih filozofa i pisaca tog vremena.
Živi u bogatim četvrtima, upravlja vrhunskim automobilima i tri puta godišnje odlazi na odmor u neka od najljepših odmarališta diljem svijeta. Iskreno je priznao svoje nesretne okolnosti. U nedostatku supružnika i djece, našla se u situaciji da se uda za drugoga koga je očekivala prošle godine. “Spomenula je da bi sreća bila lakša ako bi bila pametnija. Usredotočuje se isključivo na neposredne stvari, udaje se za prvog muškarca koji je izrazio interes i uskoro rađa troje djece.
Svaki dan prožimaju brige kada zamijeniti izgubljene zube i koje obroke pripremiti. “Ovako zamišljaš svoj život?” “Apsolutno, kao i svi drugi. Baš kao u reklami gdje se obitelj okuplja za stolom dok mama sprema palačinke. Želja mi je biti ta majka”, kaže nesvjesna da oni koji se pojavljuju u tim reklamama žude za životom sličnim njezinu. Žena ne može zatrudnjeti. Nakon nekoliko godina s njezinim srednjoškolskim partnerom, a imajući i financijska sredstva, nakon pet neuspješnih pokušaja krenuli su s in vitro pomoći. Taj se proces nastavio dodatnih pet godina.
Liječnici su joj preporučili da razmisli o vezi s drugima jer bi ona i njezin suprug “možda bili genetski nekompatibilni. Nakon rastave od supruga, krenula je u potragu za djetetom, mijenjajući se s jednog partnera na drugog tijekom svog putovanja. U konačnici, nakon godina rađanja, na svijet je dočekala deformirano dijete.
U tišini spavaće sobe povjerila je majci da to uopće nije ono što je željela. Osjeća nezadovoljstvo, što potiče pitanje: što je sreća? Pronicljivi Sokrat primijetio je da konvencionalna mudrost sugerira da je nesreća jednaka lošoj sreći. Dakle, ako nemate sreće, logičan je korak potražiti je. Međutim, iz paradoksalne perspektive, potraga za srećom može rezultirati njezinim nedostatkom. Stoga je pametnije napraviti korak unatrag i prepoznati da sreća možda već postoji u nečijem životu.
Borovnice (lat. Vaccinium myrtillus) su sićušni plavi plodovi koji pripadaju obitelji Ericaceae.
Općenito su omiljeni ne samo zbog svog divnog okusa, već i zbog svojih izvanrednih zdravstvenih prednosti. Iako se u borovnicama može uživati svježe, one se često koriste u izradi džemova, sokova, kolača, smoothieja i raznih drugih slastica. Uzgoj borovnica: Borovnice uspijevaju u regijama koje karakteriziraju hladnije klime, iako neke vrste mogu podnijeti manje oštre zime. Ove biljke trebaju kiselo tlo, dovoljno sunčeve svjetlosti i dobro drenirano tlo. Berba plodova borovnice obično se odvija između srpnja i kolovoza, ovisno o specifičnoj sorti i vremenskim uvjetima.
Nutritivna vrijednost: borovnice obiluju vitaminima, posebno vitaminom C, zajedno s vitaminima A i K. One također sadrže vlakna, minerale poput kalija, magnezija i željeza, kao i fitonutrijente. Osim toga, njihov nizak broj kalorija čini ih izvrsnim izborom za hranjive međuobroke. Zaključak: Borovnice su ukusno i hranjivo voće prepuno vitamina, vlakana i antioksidansa. Redovita konzumacija borovnica može ponuditi brojne zdravstvene prednosti, poput poboljšanja dobrobiti srca, mozga i probavnog sustava. Osim toga, jednostavni su za uzgoj i imaju različite primjene kako u prehrani tako iu kozmetici.
