U današnjem članku bavit ćemo se ličnom higijenom.Kako dolazimo u zrelije godine trebamo povećati brigu o svojoj higijeni.U nastavku teksta vam otkrivamo na koje dijelove tijela trebamo posebno obratiti pažnju.
Pravilna higijena ima izuzetno značajnu ulogu u očuvanju zdravlja, posebno kod osoba starijih od 60 godina. Kako starimo, dolazi do slabljenja lokalnog imuniteta, usporavanja procesa obnavljanja kože i promjena u radu znojnih i lojnih žlijezda. Sve ove promjene čine tijelo sklonijim raznim infekcijama i kožnim oboljenjima. Stoga je važno posvetiti posebnu pažnju određenim dijelovima tijela kako bi se održalo opšte zdravlje, spriječio razvoj bolesti i poboljšao kvalitet svakodnevnog života.
Njega usne šupljine ne smije se svesti samo na pranje zuba, jer i jezik predstavlja područje koje zahtijeva redovno čišćenje. Na njegovoj površini nakupljaju se bakterije koje mogu izazvati loš zadah, upale desni, karijes, pa čak i ozbiljnije upalne procese u organizmu. Ako bakterije sa jezika dospiju u krvotok, mogu oštetiti krvne sudove i srčane zaliske, što se posebno odnosi na rizik od bakterijskog endokarditisa. Čišćenje jezika treba obavljati blagim pokretima od korijena ka vrhu uz pomoć četkice s mekanim vlaknima ili posebno dizajniranog strugača, i to jednom dnevno, najbolje ujutro.
- Jednako važna je briga o nosnoj šupljini i disajnim putevima. Nos ima ključnu funkciju filtriranja zraka, ali ako se zanemari higijena ovog dijela tijela, alergeni, čestice prašine, virusi i bakterije mogu se zadržati u sluznici. Ovo može uzrokovati suvoću sluznice, što smanjuje njenu zaštitnu ulogu i povećava sklonost infekcijama poput rinitisa i sinusitisa. Redovno ispiranje nosa fiziološkim rastvorom pomaže uklanjanju nakupljenih čestica i vlaži sluznicu, čime se smanjuje rizik od razvoja bolesti. Preporučuje se obavljati ovu rutinu jednom dnevno, posebno nakon boravka u zagađenim ili klimatiziranim prostorima.
Pazusi su područje gdje dolazi do pojačanog znojenja i rasta mikroorganizama. Kod starijih osoba, čiji je imunitet oslabljen, ovo područje postaje još osjetljivije na upale i kožne infekcije kao što su dermatitis, čirevi i gljivična oboljenja. Bakterije koje razgrađuju znoj stvaraju neugodan miris, a ako se higijena zanemari, može doći do ozbiljnih problema. Preporučuje se korištenje blagih sapuna, temeljno ispiranje i sušenje kože nakon pranja. Uklanjanje dlačica može olakšati održavanje čistoće, dok antiperspiranti s aluminijumskim solima, uz savjet ljekara, mogu smanjiti prekomjerno znojenje.
Stopala također zahtijevaju posebnu njegu, posebno jer kod starijih dolazi do promjena u strukturi kože i smanjene cirkulacije. Pukotine na petama mogu postati ulazne tačke za infekcije, a osobe sa dijabetesom ili perifernom neuropatijom imaju dodatni rizik od komplikacija poput gangrene. Svakodnevno pranje stopala toplom vodom i blagim sapunom, uz temeljno sušenje, posebno između prstiju, ključni su za prevenciju gljivičnih infekcija. Povremeno korištenje pilinga i hidratantnih krema doprinosi mekoći i zdravlju kože. Po potrebi se mogu koristiti kupke s morskom soli ili biljnim dodacima poput lavande i eukaliptusa, koje imaju umirujuća i antiseptička svojstva.
Još jedno često zanemareno područje jeste pupak. Zbog svog oblika on zadržava prljavštinu, masnoću i mrtve ćelije kože, što može dovesti do upala uzrokovanih bakterijama ili gljivicama. Redovno i nježno čišćenje pupka tokom tuširanja, pomoću blagog sapuna i meke tkanine, spriječiće stvaranje neprijatnih mirisa i infekcija. Nakon čišćenja važno je područje dobro osušiti jer vlažna sredina pogoduje rastu mikroorganizama.
Održavanje higijene ovih ključnih dijelova tijela ne samo da sprečava infekcije, već značajno doprinosi opštem osjećaju svježine i ugodnosti. Redovna njega može smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, poboljšati imunološki odgovor kože i očuvati vitalnost i u trećoj životnoj dobi. Posebno je važno razviti dnevnu rutinu koja uključuje pažljivo i dosljedno čišćenje, jer na taj način tijelo ostaje otpornije na spoljne uticaje. Tako se ne samo podiže kvalitet života nego i produžava period samostalnosti i očuvanja zdravlja u starijem dobu.
