Prema riječima Ivane Begović Lazarević, voditeljice imunizacijske jedinice Gradskog zavoda za javno zdravstvo, u Beogradu je od hripavca oboljelo gotovo 500 ljudi od prve prijave epidemije.
Prema njezinoj izjavi, većina oboljelih spada u dobnu skupinu tinejdžera, i to one od 19 godina i mlađe, koji su prethodno cijepljeni protiv hripavca. Međutim, napomenula je da ti pojedinci možda više nisu u potpunosti zaštićeni pod njezinom skrbi, budući da učinkovitost cjepiva ima tendenciju smanjenja nakon desetljeća, zajedno s njihovim imunitetom.
Prema riječima Beogović Lazarević, osobe zaražene hripavcem vrlo su zarazne tijekom početne faze poznate kao kataralni stadij, koji vrlo nalikuje tipičnoj prehladi. Tijekom ove faze imaju iscjedak iz nosa i kašalj koji se ne može razlikovati od običnog kašlja. U tom razdoblju oni predstavljaju najveću opasnost od širenja zaraze. Nadalje, budući da ne osjećaju potrebu držati se podalje od svog tima ili grupe, skloni su intenzivnom kruženju, olakšavajući lakši prijenos bolesti.
Tvrdi da su djeca primarna meta, jer njihov imunitet s vremenom slabi unatoč prethodnim cijepljenjima. Zapanjujuće, otprilike 71 posto oboljelih su potpuno cijepljena djeca koja su primila cjepiva koja sadrže komponentu protiv hripavca. Ipak, znanstveni dokazi potvrđuju da nakon 10 godina učinkovitost cjepiva opada, čineći imunitet manje otpornim u sprječavanju bolesti. Nevjerojatno je da čak i osobe koje su prethodno oboljele od hripavca ne razviju doživotni imunitet, što znači da mogu doživjeti višestruke napade bolesti tijekom života. Krajem prosinca u Beogradu je izbila hripavac, zbog čega je proglašena epidemija. Na pitanje da pojasni razliku između izvješća i proglašenja epidemije, liječnik je naglasio značajnu razliku između ta dva pojma.
Postoji raskorak u percepciji opće javnosti u odnosu na stručnu kada je u pitanju razlika između prijave i proglašenja epidemije hripavca. Dok ih prvi možda smatraju jednim te istim, drugi, uključujući i profesionalce u Beogradu, prepoznaju jasnu razliku. Proglašenje epidemije rijetka je pojava, rezervirana za situacije od značajnog javnog i zdravstvenog značaja, s epidemiološkim implikacijama. Ovu odgovornost snosi Ministarstvo zdravlja, postupajući po preporuci dr. Milana Jovanovića Batuta iz Instituta za javno zdravlje Srbije. Zbog toga je 20. prosinca Gradski zavod za javno zdravlje Beograda službeno prijavio epidemiju hripavca na području grada. Važno je napomenuti da se ova rasprava odnosi isključivo na Beograd i ne proteže se na druge regije Srbije. Netko bi mogao tvrditi da prevalencija bolesti i neprestano kašljanje među pojedincima podupire ideju široko rasprostranjene epidemije, ali ključno je zadržati fokusiranu perspektivu na situaciju u glavnom gradu.
Prema njenim riječima, dok slučajeva nesumnjivo ima u cijeloj Srbiji, promicanje vještaka odnosi se samo na slučajeve koji su službeno prijavljeni.
Prema njezinoj izjavi, trenutna brojka od gotovo 500 oboljelih na području našeg grada može se dvostruko ili trostruko povećati, no zasad se treba fokusirati samo na one osobe koje su dijagnosticirane i službeno prijavljene kao potvrđeni slučajevi hripavca. kašalj.
