Iako je redovita tjelesna aktivnost općenito poželjna i preporučuje se kao temelj zdravog načina života, važno je naglasiti da i u vježbanju mora postojati umjerenost. Pretjeran fizički napor može iscrpiti tijelo, oslabiti organizam i, u nekim slučajevima, povećati rizik od ozbiljnih posljedica poput srčanog udara ili zastoja srca.
Upravo zato liječnici ističu potrebu da se svaka fizička aktivnost prilagodi individualnim mogućnostima i zdravstvenom stanju.Profesor dr. Petar Otašević, specijalist interne medicine i kardiolog, naglašava važnost pažljivog pristupa vježbanju, osobito kod osoba srednje i starije dobi. On ističe da je prije odlaska u teretanu ili početka bilo kakvog zahtjevnijeg režima vježbanja preporučljivo obaviti detaljan zdravstveni pregled. To uključuje kontrolu krvnog tlaka, laboratorijske analize, EKG te ehokardiogram, koji pruža uvid u stanje srca. Tek nakon ovih provjera moguće je procijeniti koliki intenzitet vježbanja može biti siguran i koristan za pojedinca.
- Prema riječima stručnjaka, liječnici redovito potiču ljude na tjelesnu aktivnost jer ona donosi brojne koristi: pomaže u regulaciji tjelesne težine, održava dobar metabolizam, jača srce i krvne žile te pozitivno utječe na raspoloženje. Ipak, ključno je pridržavati se preporuka i ne forsirati organizam preko njegovih granica.
Jedna od najčešćih preporuka jest da se ukupno odradi 150 minuta tjelovježbe tjedno. To ne mora nužno značiti sate provedene u teretani. Korisne su i aktivnosti poput hodanja, trčanja, vožnje bicikla, plivanja ili čak preskakanja užeta. Bitno je pronaći oblik kretanja koji odgovara osobi, kako bi vježbanje postalo dio svakodnevnog života, a ne naporna obaveza.
Posebno se naglašava važnost kardiovaskularnih vježbi. One poboljšavaju izdržljivost, potiču sagorijevanje kalorija i jačaju srčani mišić. Osim toga, redovito bavljenje aerobnim aktivnostima doprinosi smanjenju stresa, boljem snu i stabilizaciji krvnog tlaka. Vježbe poput trčanja ili plivanja aktiviraju cijeli organizam, angažirajući gotovo sve mišićne skupine, a time se povećava i potrošnja kisika te sagorijevanje viška masnoće.
Ipak, oprez je ključan, posebno kod onih koji su u srednjim godinama ili stariji. Prije nego što započnu bilo kakav intenzivniji režim, potrebno je savjetovanje s liječnikom. Na taj način moguće je izbjeći zdravstvene komplikacije i prilagoditi vježbanje individualnim mogućnostima.
Jedan od praktičnih savjeta koje stručnjaci često spominju odnosi se na praćenje otkucaja srca tijekom aktivnosti. Postoji jednostavna formula kojom se određuje maksimalna granica: od broja 220 oduzima se dob osobe. Tako, primjerice, kod osobe od 50 godina, maksimalni broj otkucaja srca ne bi trebao prelaziti 170 u minuti. Prekoračenje te granice može dovesti do preopterećenja srca i ugroziti zdravlje. Važno je razumjeti da se ta granica smanjuje kako osoba stari, što znači da se i intenzitet vježbi treba prilagođavati godinama.
- Dr. Otašević naglašava da se tjelesna aktivnost ne smije promatrati kao obaveza koja iscrpljuje, već kao način života. Povezivanje vježbanja s pravilnom prehranom daje najbolje rezultate. Preporuka je izbjegavati brzu hranu i namirnice bogate mastima, šećerom i rafiniranim ugljikohidratima. Umjesto toga, uravnotežena prehrana u kombinaciji s redovitim kretanjem može značajno poboljšati cjelokupno zdravstveno stanje.
Za ljude koji tek ulaze u svijet vježbanja ili se nakon duže pauze vraćaju fizičkoj aktivnosti, najvažnije je krenuti postupno. Postepeno povećanje intenziteta omogućuje tijelu da se privikne i smanjuje rizik od povreda ili preopterećenja. Hodanje ili lagano trčanje odličan su početak, a s vremenom se može prelaziti na zahtjevnije treninge.
Još jedan važan savjet jest redovito uzimanje pauza. Tijelo treba vrijeme da se oporavi, jer upravo u tim periodima odmora dolazi do jačanja mišića i oporavka organizma. Pretjerana upornost, bez dovoljno sna i odmora, može imati suprotan efekt – iscrpljivanje umjesto jačanja.
Na kraju, suština poruke stručnjaka je jasna: vježbanje je dragocjeno, ali samo kada je prilagođeno osobnim mogućnostima i uz praćenje zdravlja. Slušati svoje tijelo, kontrolirati otkucaje srca i ne ignorirati signale umora ključni su elementi sigurnog i zdravog treninga.
Uvođenjem umjerene, redovite i pažljivo planirane fizičke aktivnosti, svatko može postići bolju formu, očuvati srce i produžiti kvalitetu života.
