– Za danas jedna tema koja je povezana sa probavom i probavnim traktom. Jednostavno, jako veliki procenat osoba u današnje vrijeme ima probleme sa probavom, a samim time i stolicom. Neredovna i nekvalitetna ishrana dovodi do toga da ne pomažu čak ni određeni stimulansi za bolju probavu.
U današnjem društvu značajan dio pojedinaca ima problema s probavom. To se može pripisati užurbanoj prirodi suvremenog života, koja često rezultira nepravilnim prehrambenim navikama i posljedično utječe na stolicu i cjelokupnu probavu. Dr Dejan Čubrilo, ugledni specijalista sportske medicine i profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, gostujući u emisiji Ordinacija na RTS-u, stručno se osvrnuo i razjasnio sve zablude oko detoksikacije. Trenutačni trend detoksikacije je prilično popularan, ali ja ga osobno ne podržavam.
Nisam za trendove kratkoročne detoksikacije poput “detoksiciram se tri dana” ili “postim tri dana”. Niti podržavam ideju “pijte ovaj sok 10 dana.” Detoksikaciji treba pristupiti kao holističkom sustavu. Kada prekomjerno konzumiramo alkohol, on remeti ravnotežu našeg tijela. Vrijeme ovog poremećaja je ključno, pogotovo prije nego što smo uopće imali priliku kušati svoju hranu. Neadekvatna probava hrane stvara povoljno okruženje za razvoj mikroorganizama poput bakterija i gljivica, jer oni posebno vole nečistu okolinu. Dr. Cubrillo je naglasio kako cilj nije razviti lijek, već oblikovati našu okolinu na način da obeshrabruje razvoj bolesti masne jetre.
Kad netko ima ovo stanje, njegova razina inzulina prirodno raste, što dovodi do nakupljanja masnoće u jetri. Suprotno uvriježenom mišljenju, kolesterol ne dolazi iz hrane koju konzumiramo. Redovita konzumacija ćevapa i mesnih pljeskavica može rezultirati problemima s probavom, dok povećana razina inzulina može potaknuti jetru na stvaranje kolesterola. Pojedinci koji imaju visoke razine kolesterola također imaju tendenciju povećane razine inzulina u tijelu. Koji je dopušteni prag za razinu kolesterola? Nepotrebno je gledati na svaku razinu kolesterola od 6 kao na tragediju.
Umjesto toga, predložio bih savjetovanje pacijenata da smanje proizvodnju kolesterola uključivanjem antioksidansa u svoju prehranu. Ti se antioksidansi mogu pronaći u obliku 50 ili 100 grama šarenog voća i povrća, konzumiranih u 5 do 6 malih porcija tijekom dana. Izbjegavanjem šećera i vođenjem računa o unosu hrane možemo spriječiti opterećivanje gušterače viškom masnoća. Za okus je dovoljna mala količina masnoće, a zdravlje žučnih kanala možemo podržati upotrebom biljnih pripravaka i limunade s dozom đumbira. Važno je napomenuti da se ovi sokovi dobivaju miješanjem i prešanjem svježih sastojaka. Kada konzumirate alkohol, ključno je biti svjestan skoka razine inzulina. Uvrštavanjem ovog soka u svoju rutinu možemo spriječiti nakupljanje masnoće i prekomjerno stvaranje kolesterola u jetri. Sok dobiven ovom metodom nije preporučljivo konzumirati u velikim količinama.
- Osobno ne podržavam konzumaciju soka bez vlakana i sjemenki, budući da te komponente pomažu u ublažavanju odgovora gušterače. Uz izuzetak soka, sve namirnice koje namjeravate sokirati dopuštene su za konzumaciju. Međutim, postoji ključno razmatranje: što ako imate osjetljiv želudac ili vam nedostaju potrebni enzimi za probavu određene hrane? Važno je napomenuti da stres može iscrpiti enzime u želucu. Stoga se savjetuje izbjegavanje konzumiranja bilo kakvih masnoća, uključujući maslinovo ulje, bademe i lješnjake. Ako je vaša jetra već ugrožena i pretrpana toksinima, nužno je ne opterećivati je dodatno. Umjesto toga, morate se usredotočiti na njegovanje i vraćanje zdravlja.
Ako je konzumacija mesa neizbježna, preporuča se da bude dobro skuhano i popraćeno porcijom povrća. U procesu detoksikacije poželjno je potpuno izbaciti jaja iz prehrane. Suzdržavamo se od uključivanja mlijeka u bilo koji od naših postupaka. Preporuka je da se osobe starije od 30 godina suzdrže od konzumiranja mlijeka. Mliječni proizvodi veći su izazov za probavni sustav. Održavanjem dobro uravnotežene prehrane, adekvatnom hidratacijom i uključivanjem specifičnih namirnica koje potiču zdravu probavu, možemo izbjeći različite probavne probleme uključujući nadutost, plinove, zatvor, gastritis i žgaravicu. Važno je napomenuti da konzumacija određene hrane ili nagle promjene u prehrani mogu dovesti do razvoja probavnih problema.
Za početak, dajte prednost konzumiranju raznih cjelovitih žitarica, povrća, voća, orašastih plodova, sjemenki, graha i leće. Iako biljna prehrana ne zahtijeva isključivo konzumiranje namirnica biljnog podrijetla, preporučuje se da se barem polovica vašeg tanjura sastoji od ovih hranjivih namirnica. Ne samo da nude obilje esencijalnih vitamina, minerala i antioksidansa, već su i izvrsni izvori dijetalnih vlakana. Proizvodi od žitarica koji zadržavaju svoj vanjski sloj pun hranjivih tvari i vlakana poznati su kao cjelovite žitarice. Preporuka je da odrasle osobe u svoju dnevnu prehranu uvrste 3 do 5 obroka bogatih žitaricama, pri čemu barem polovicu tih obroka čine cjelovite žitarice. Ječam, kvinoja, integralno pšenično brašno, divlja i smeđa riža te zobene pahuljice su među raznim cjelovitim žitaricama koje se lako mogu pronaći.
Ove posebne namirnice posjeduju veće obilje esencijalnih hranjivih tvari, uključujući vitamine, minerale, vlakna, esencijalne masne kiseline, antioksidanse i fitokemikalije (što su prirodni spojevi pronađeni u biljkama koji imaju pozitivne učinke na tijelo), u usporedbi s njihovim kolegama iz rafiniranih žitarica poput bijelog brašna i bijele riže. Uključivanje vlakana iz hrane biljnog podrijetla ključno je za održavanje optimalnog probavnog zdravlja. Uključivanjem vlakana u prehranu možete regulirati i normalizirati rad crijeva. To se postiže povećanjem težine i veličine vaše stolice, kao i njenom mekšom. Prednost veće stolice je lakše izbacivanje, što može učinkovito spriječiti zatvor. S druge strane, ako imate rijetku ili vodenastu stolicu, vlakna mogu pomoći u njenom stvrdnjavanju upijanjem vode i povećanjem količine stolice.
- Zdravlje crijeva također podržavaju vlakna. Na primjer, prehrana bogata vlaknima može smanjiti vjerojatnost pojave hemoroida i stvaranja divertikula u debelom crijevu. Vjeruje se da prehrana bogata vlaknima može potencijalno smanjiti rizik od raka debelog crijeva. Ako pojedinac nije naviknut na redovitu konzumaciju vlakana, preporučljivo je postupno povećavati konzumaciju vlakana, počevši od izvora topivih vlakana poput zobene kaše, jabuka i banana. Uključite otprilike jednu porciju vlakana u svoju prehranu svakih 4-5 dana. Brzo povećanje unosa vlakana također može imati negativne učinke na probavu. Unutar ljudskog tijela postoji golema zbirka bakterija, koja čini približno 90% njegovog sastava. Ove bakterije tvore zamršene zajednice poznate kao mikrobiomi.
Od posebnog je značaja mikrobiom u crijevima koji ima ključnu ulogu u potencijalnom nastanku brojnih kroničnih stanja i bolesti koje nisu uzrokovane infekcijama. Te bolesti uključuju pretilost, depresiju, autizam, alergije i razne poremećaje probavnog sustava. Za održavanje zdrave mikrobiote u debelom crijevu ključno je usvojiti prehranu koja uključuje raznoliku ponudu hrane bogate hranjivim tvarima, hranu prepunu vlakana i izvore probiotika.
