Dana 21. travnja 1941. godine, samo četiri dana nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, kod Krnić kolibe u selu Donji Dobrić dogodila se tragedija. Život je izgubio njemački potporučnik, dok su dvojica njegovih suboraca zadobila ozljede.
Prvi čin oružanog prkosa njemačkom okupatoru, iako značajan po svom povijesnom učinku, godinama je ostao relativno nepoznat, čak iu granicama lozničkog kraja. No, ove nedjelje, nakon 83 godine, Grad Loznica i Dom kulture “Vuk Karadžić” zajedničkim snagama otkrivaju spomen-ploču u središtu sela, čime će ovaj značajan događaj ostati trajno urezan u naše kolektivno sjećanje. Ovo godišnje obilježavanje prvi put je zaživjelo prije četiri godine u Donjem Dobriću, gdje se polaže vijenac upravo na mjestu prvog oružanog otpora u Drugom svjetskom ratu na našem tlu.
Knjiga “Jadar u prošlosti”, napisana prije tridesetak godina, sadrži ograničene podatke o jednom događaju koji se zbio. Prema zapisima, manji kontingent njemačkog pješaštva odvažio se na Dobrić s namjerom da prikupi oružje i izvrši pretres. Kao odgovor, grupa jugoslavenskih vojnika, koja je prethodno bila poražena, postavila je zasjedu kod Dobrića. Ovu skupinu tada je angažiralo desetak vojnika koji su stigli iz susjednog sela Lešnice.
Tijekom incidenta odjeknuli su pucnji koji su nesretno rezultirali smrću natporučnika i ozljedama još jednog natporučnika i narednika. Nakon napada u selo je stigao kontingent njemačke 60. pješačke divizije. Kao osvetnički čin, selo je sutradan zapaljeno, stoka poklana, a njemačko topništvo je cijeli sat bombardiralo okolicu. U Lešnici i Dobriću zarobljeno je oko 70 osoba pod prijetnjom strijeljanja u slučaju daljnjih napada. Dva dana kasnije, 23. travnja, zapovjednik mjesnog zapovjedništva Loznica, poručnik Tino, izdao je proglas koji se danas nalazi u Muzeju Jadra.
Prema pisanom izvješću, skupina njemačkih vojnika je pala kao žrtva zasjede, pri čemu je jedan časnik poginuo, a dva dočasnika teško su ozlijeđena. Kao odgovor na ovaj kukavičluk, selo Donji Dobrić je potpuno uništeno. Lozničani su proglasom upozoreni da će svaki pokušaj povrede njemačkog vojnika, makar i jednim metkom, rezultirati hitnim strijeljanjem 50 osoba na gradskom trgu i potpunim uništenjem cijelog grada.
Osim toga, izjavljuje se da će se, ako se bilo kakva djela sabotaže ili oštećenja objekata njemačke vojske pripišu stanovnicima Loznice, pokrenuti odgovarajući odgovor. Nadalje, svatko tko bude otkriven u posjedu oružja, uključujući i lovačke puške, nakon osam sati navečer 26. travnja, bit će smatran pobunjenikom i odmah pogubljen.
Gotovo šest mjeseci prije naredbe njemačkog generala Franza Bemea da se za svakog ubijenog njemačkog vojnika pogubi stotinu zarobljenika ili talaca, a pedeset za svakog ranjenog, proglas je već upozorio civile na posljedice s kojima će se suočiti kao odmazda za njemačke žrtve.
Prošle godine polaganje vijenaca zajednički su organizirali vijećnici GP “Smelo”, mještani i kolege iz političkih stranaka. Na komemoraciji održanoj u Muzeju Jadra najavljeno je da će 21. travnja biti službeno priznat i uvršten kao važan datum u kalendar Loznice, a službena svečanost bit će održana u nedjelju.
Jadar, poznat po povijesnim bitkama tijekom Velikog rata na Ceru i Gučevu, odbio je prihvatiti njemačku okupaciju. Samo četiri mjeseca nakon tragičnih događaja u Donjem Dobriću, 31. kolovoza, potpukovnik Veselin Misita i njegovi hrabri ustanici ostvarili su izuzetan podvig – oslobodili su Loznicu, čime je ona postala prvi veći grad u okupiranoj Europi koji se oslobodio njemačke kontrole. Ova značajna pobjeda rezultirala je zarobljavanjem 93 njemačka vojnika, čime je Loznica doživjela osjećaj olakšanja i slobode u razdoblju od 40 dana. Vrijedno je spomenuti da su partizanske jedinice 23. rujna 1944. godine konačno uspjele osloboditi cijeli loznički kraj.
