I Bora Đorđević i njegov bend Riblja Čorba postali su pravo lice rock’n’rolla, oličenje neustrašivosti i buntovnog duha. U svojim stihovima spretno se dotiče društveno-problematskih tema kako bi pokazao svoju kantautorsku genijalnost, a istovremeno se razvija u vrlo lijepe ljubavne priče. Iako sam gotovo sve pjesme tog legendarnog benda napisao ja, malo je poznato da je on autor nekoliko izvrsnih narodnih napjeva.
Bora nije samo glazbenik cijenjen zbog svog pjesničkog umijeća. U njegovim književnim djelima može se pronaći vrlo oštra, duhovita i ironična kritika života, politike i međuljudskih odnosa. Dikcija u njegovim pjesmama je jednostavna; ponekad se može činiti previše neuljepšanim, ali uvijek je nabijen iskrenošću i poštenjem – i to je najvažniji razlog zašto tako duboko dira čitatelja.
U početku je primijetio da su ga “nagovarali da podupire narodne pjesme”, no na kraju su on i ostali članovi shvatili da su to zaista izvanredna djela koja su voljena dugi niz godina. U početku sam oklijevao potpisati nacionalnu jer sam shvatio da je to samo san. Kasnije sam svoju pokojnu suprugu Draganu potpisao nacionalno. Ona je sa mnom.
Što je više vremena prolazilo, shvaćao sam da ovi stihovi imaju neko značenje, ali su se i dalje činili minornim u usporedbi sa stihovima koji idu od pozadi prema naprijed iz brezule ispod. Bora je skrenuo pažnju na nekoliko pjesama, među kojima je i fina balada koju je 1995. godine komponirao za pjevačicu Svetlanu Ražnatović, a nalazi se na CD-u Ljubav fatalna. U emisiji “Svoj na svome” Bora je otkrio da je za Cecu napisao pjesmu “Šta ču tebi ja”, muziku Oliver Mandić, a organizator Aleksandar Radulović Futa.
Drugo djelo koje je vječno pored mojih tekstova je kompozicija Pisma Srećka Jovovića, opus pokojnog Srećka Jovovića. Napisao sam stih za Miroslava Ilića, ali se on na kraju predomislio i nije ga snimio. Hoće li uopće… Bora Đorđević predlaže da to možda ipak nije bilo suđeno. Nadalje, Bora Čorba je za Šabana Šaulića skladao jednu od svojih najdražih pjesama. “Preskokit ću” štand i jarak izašao je 1985. godine i još uvijek nosi taj naziv iako je poznat naokolo.
On kaže: ‘Imao sam sreću da mi Saban svira i sklada tekst za ‘Ja ću skočiti preko tezge i jzzzzzz’. Našu zajedničku strast prema pecanju otkrili smo u Krćedinu preko našeg prijatelja Miloša’ kada smo zajedno igrali nogomet utakmicu s Italijom gdje su Bora ‘i on i Miša Mijatović bili posebno zapaženi.’ Sve do kraja devedesetih zadržao je svoj osebujni i cijenjeni smisao za humor izvodeći ‘Gastarbaiterovu pjesmu 2’ koja je na zamršen način spajala poznate klasične hitove.
Nezaboravni stih iz pjesme je: “Mile Kitić peva hit,naravno i Jay.” Svi krenemo da zaradimo hleb a ja sam samo promatrao te ljude koje sam sreo na aerodromu. Petkom smo otišli visoko i elegantno odjeveni, U petak smo otišli dobro raspoloženi i elegantno odjeveni, a u nedjelju se vraćamo zgužvani, oni koji su imali sreće u ponedjeljak s inspiracijom za takvu pjesmu.
BONUS TEKST:
Jagode su jedno od najpopularnijih i najomiljenijih voća širom sveta. Njihov osvežavajući ukus, atraktivna crvena boja i bogata aroma čine ih neizostavnim delom mnogih kuhinja. Jagode potiču iz Evrope, ali danas se uzgajaju u mnogim delovima sveta, uključujući Ameriku, Aziju i Afriku.
Jedna od karakteristika jagoda je da nisu prave bobice u botaničkom smislu, već pripadaju rodu ruža (Rosaceae). Zanimljivo je da semenke koje vidimo na površini ploda nisu zapravo seme, već mali suvi plodovi koji sadrže semenke. Jagode su poznate po svom slatkom, ali blago kiselkastom ukusu, što ih čini savršenim za konzumaciju svežih, ali i kao sastojak mnogih deserata, džemova, sokova i slatkiša.
Osim što su ukusne, jagode su izuzetno hranljive. Bogate su vitaminom C, vlaknima, manganom i antioksidantima, uključujući elaginsku kiselinu i antocijanine, koji im daju njihovu crvenu boju. Zbog visokog sadržaja vitamina C, jagode pomažu u jačanju imunog sistema, dok antioksidanti pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjenju rizika od hroničnih bolesti.
Uzgoj jagoda zahteva pažljivo planiranje, jer su one relativno osetljive na vremenske uslove. Najbolje uspevaju u umerenim klimama, ali se mogu gajiti i u staklenicima ili pod plastikom, što omogućava uzgoj tokom cele godine. Jagode se obično sade u rano proleće, a prve plodove daju u kasno proleće ili rano leto. Postoji više različitih sorti jagoda, od kojih su najpoznatije “mesečarke” koje daju plodove tokom cele sezone.
Zbog svoje prilagodljivosti, jagode se mogu uzgajati i na manjim površinama, uključujući bašte, balkone i čak u saksijama, što ih čini pristupačnim voćem za mnoge vrtlare. Uprkos tome, važno je redovno zalivanje i zaštita od štetočina, jer su jagode podložne napadima puževa, ptica i drugih životinja.
Jagode su pravi simbol proleća i leta, a njihova svežina i sočnost najbolji su kad se uberu direktno iz bašte. Bez obzira na to da li se konzumiraju sveže, zamrznute ili prerađene, jagode ostaju jedno od najomiljenijih voća koje nas podseća na sunčane i tople dane.
