– Vjerujemo da i sami znate, kako je optimalno vrijeme za dnevni san oko nekih 8 sati. jednostavno, sve ispod te cifre dnevnog sna, nije nikako dobro za zdravlje, i to pogotovo u dužem vremenskom intervalu….
Budite li se često u ranim jutarnjim satima, točnije između 3 i 5 ujutro? Unatoč tome što se prije spavanja osjećate odmorno, stalno se budite. Korelacija nije slučajna. Vaš fizički oblik ima metodu prenošenja poruka za koju možda niste svjesni. Čin buđenja tijekom ovog određenog vremenskog okvira često označava postojanje brige ili težine koju nosite u svom svakodnevnom postojanju, ali ostajete nesvjesni dok ste pri svijesti.
- Može se utvrditi povezanost ove pojave s dišnim sustavom, kao i doživljajem melankolije. Prema načelima kineske medicine, buđenje tijekom ovog specifičnog vremenskog razdoblja označava potrebu da se osoba oslobodi težine emocionalne nevolje. Osim ovog određenog vremenskog okvira, postoje dodatna različita razdoblja budnosti, od kojih svako ima svoje značenje. Ako se budite odmah nakon što ste zaspali, to može ukazivati na povišenu razinu stresa ili tjeskobe.
Da biste to riješili, prakticiranje meditacije, njegovanje pozitivnih misli, bavljenje vježbama opuštanja i uključivanje istezanja u vašu rutinu mogu pomoći u postizanju mirnog sna. Ako se često budite između 1 i 3 sata, vjerojatno se borite s emocionalnim teretom. Možda je vrijeme da se oprostite od određenih aspekata svog života ili da se pozabavite svim neriješenim unutarnjim borbama. Vježbe disanja mogu pomoći u povratku u stanje mirnog sna. Ako se budite prije zore, točnije oko 5 sati, moguće je da vaše tijelo signalizira val energije iz crijeva.
Ovaj val može biti poruka vašeg tijela koja vas potiče da se suočite i riješite sve emocionalne probleme koji vam mogu uzrokovati nevolju. Stjecanje razumijevanja signala koje nam naša tijela šalju može igrati ključnu ulogu u poboljšanju kvalitete našeg života i sna. Suprotno onome što se može činiti nelogičnim, tijelo radi na vrhuncu dok spavamo. Dok smo u stanju mirovanja, u nama se odvijaju brojni zamršeni procesi koji osiguravaju besprijekorno funkcioniranje našeg tijela, od kardiovaskularnog sustava do zamršenog rada mozga.
Posljednjih godina tema spavanja, kako u kvantitativnom tako iu kvalitativnom smislu, izaziva značajan interes različitih istraživača. Brojne studije dosljedno pokazuju da dovoljna količina visokokvalitetnog sna može uvelike utjecati na opće zdravlje pojedinca. To navodi znanstvenike na razmišljanje o intrigantnom pitanju: može li kvalitetan san potencijalno doprinijeti produljenju našeg životnog vijeka? Posljedice i prekomjernog i neadekvatnog sna još su nepoznate, ali su učinci previše ili premalo spavanja dobro dokumentirani.
Optimalna količina sna varira ovisno o dobi, a studije potvrđuju da odrasli koji stalno spavaju manje od sedam sati dnevno imaju štetne učinke na svoj kardiovaskularni, endokrini, imunološki i živčani sustav. Slično tome, nedovoljno sna povećava rizik od razvoja stanja poput dijabetesa, hipertenzije, tjeskobe, depresije, alkoholizma, pa čak i određenih oblika raka. Pretjerano spavanje može biti štetno za zdravlje. Nekoliko studija sugerira da su osobe koje spavaju više od devet sati dnevno izložene većem riziku od razvoja mentalnih poremećaja i imaju viši indeks tjelesne mase. Osim toga, suočavaju se sa značajno povećanom vjerojatnošću da će doživjeti moždani udar.
Ako ne samo da vam treba dulja količina sna, već vam je to stalno potrebno tijekom duljeg razdoblja, to bi moglo ukazivati na temeljni problem. Kako dovoljno sna koristi našem tijelu? Preporuča se da odrasli spavaju između sedam i devet sati dnevno, a čak i samo jedna noć nedovoljnog sna može utjecati na vaše tijelo. Poboljšan krvožilni i imunološki sustav, kao i smanjena razina stresa, među brojnim su prednostima koje san pruža našem tijelu.
Kombinacija snova i strasti u nečijem srcu moćna je sila. Tijekom razdoblja odmora naše tijelo proizvodi različite hormone koji utječu na dobrobit našeg kardiovaskularnog sustava. Međutim, kada osjetimo nedostatak sna, također osjećamo nedostatak ovih ključnih hormona, što potencijalno može rezultirati razvojem bolesti srca i povišenim krvnim tlakom. Upravljanje i kontrola razine šećera u krvi. Reguliranje metabolizma jedna je od mnogih dobrobiti dovoljnog sna jer nedovoljno sna može uzrokovati oscilacije razine šećera u krvi.
To može biti posebno problematično za osobe s dijabetesom. Nadalje, količina šećera prisutna u krvotoku ima značajan utjecaj na raspoloženje, razinu energije i kognitivne sposobnosti. Stres Čin spavanja omogućuje tijelu da se opusti i oporavi nakon dugog dana. Neadekvatan san izaziva oslobađanje hormona stresa, što može pridonijeti osjećaju tjeskobe. Pojava upalnih procesa. Imunološki sustav regulira se snom, a izostanak dovoljnog odmora može rezultirati upalom.
Iako učinci možda nisu odmah vidljivi, upala nedvojbeno utječe na tijelo, osobito kada postane kronična i povećava vjerojatnost razvoja raznih bolesti. Osim toga, za određene pojedince kronična upala može poslužiti kao katalizator. Prekomjerna težina na tijelu. Studije pokazuju da osobe koje imaju nedovoljno sna imaju veću vjerojatnost razvoja pretilosti; stoga je preporučljivo težiti dosljednim osam sati sna po noći kako biste održali zdravu tjelesnu težinu.
