– Za danas smo vam spremili jednu jako zanimljivu priču koja je povezana sa najvećim porokom 21 vijeka, a to je svakako kafa. Mnogi se na Balkanu ne mogu zamisliti bez da popiju kafu, dok je ona na Zapadu takva, da se pije na putu do posla. Sve je naravno u tome, kako je ko doživljava.
Opsežno istraživanje o ovoj preciznoj temi proveo je tim znanstvenika s cijenjenog Sveučilišta u Teksasu. Tijekom njihova istraživanja, štakorima je davan trodnevni režim kave, što je rezultiralo primjetnim povećanjem pokreta crijevnih mišića, bez obzira na specifičnu dozu kofeina. Prema riječima glavnog istraživača, Shuan Zheng Shia, za britansku publikaciju “Mirror”, intrigantno otkriće proizašlo je iz studije koja je uključivala štakore i njihovu konzumaciju kave.
Nakon tri dana uzimanja kave, štakori su iskusili povećanu pokretljivost mišića tankog crijeva, što je rezultiralo značajnim pražnjenjem crijeva. Zanimljivo je da se ovaj učinak ne pripisuje samo kofeinu, budući da je čak i kava bez kofeina imala sličan učinak na njihovu probavu. Vjeruje se da je probavni sustav stimuliran kiselom prirodom kave, što rezultira njezinim laksativnim učinkom. Ovo uvjerenje temelji se na pretpostavci da klorogenska kiselina koja se nalazi u kavi povećava razinu želučane kiseline, čime potiče probavu. Kada vas kava potakne na odlazak u zahod, važno je potvrditi da je doista kava uzrok situacije i da vaše cjelokupno zdravlje nije problem.
Pitanje je li kava korisna za naše zdravlje čest je upit pojedinaca i stručnjaka. Iako nedvojbeno nudi razne prednosti tijelu, ipak postoje određeni čimbenici koje je potrebno pažljivo razmotriti. Značaj kave leži u njezinim antioksidativnim svojstvima. Međutim, osobe s gastritisom trebaju biti oprezne jer šalica crne kave popijena na prazan želudac može izazvati povećanje proizvodnje želučane kiseline, što možda nije prikladno za njihovo stanje. Stoljećima prije iscjelitelji u Africi i Arabiji koristili su ljekovita svojstva kave, dok su liječnici u Britaniji u 16. stoljeću upozoravali na njen potencijal da izazove vrtoglavicu, malodušnost i nesanicu.
- Međutim, moderno shvaćanje nalaže da se kava treba konzumirati umjereno za optimalno zdravlje. S više od tisuću komponenti, uključujući ugljikohidrate, proteine, ulja, kiseline i minerale, ovaj napitak nudi raznoliku lepezu sastojaka. Kava opskrbljuje tijelo kalijem, magnezijem i kalcijem, ali ne u dovoljnoj količini za dnevne potrebe. Uz to, valja napomenuti da kava sadrži blagotvorni antioksidans klorogensku kiselinu. Kofein je, s druge strane, dobro poznata tvar među znanstvenicima. Kakav utjecaj kofein ima na naše tijelo? Obrambeni mehanizam stabla kave od predatora i parazita je kofein, koji izravno utječe na naš središnji živčani sustav.
Kofein ubrzava otkucaje srca, širi krvne žile i dišne puteve te povećava učinkovitost našeg probavnog sustava. Nakon četvrt sata učinak postaje vidljiv. Kava je nekoć bila klasificirana kao oblik poboljšanja performansi u sportu, iako je na kraju uklonjena s popisa zabranjenih supstanci 2004. godine. Pretjerana konzumacija kofeina može se pokazati toksičnom, što dovodi do simptoma kao što su nemir, znojenje, lupanje srca ili nesanica. Osobe s kanalopatijom, rijetkim stanjem koje karakterizira neravnoteža elektrolita u srčanom mišiću, trebale bi biti oprezne pri konzumiranju kofeina jer on može izazvati štetne aritmije, što ga čini posebno opasnim za njih.
Koja je najveća količina kave koju možete popiti? Sadržaj kofeina u kavi varira ovisno o načinu pripreme i specifičnoj vrsti kave koja se koristi. Robusta kava sadrži značajno više kofeina u usporedbi s kavom Arabica, s otprilike dva do tri puta više kofeina. Osim toga, šalica filter kave općenito sadrži veću količinu kofeina u usporedbi sa šalicom espressa. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), konzumacija jedne doze od 200 miligrama kofeina smatra se sigurnom, što je otprilike jednako tri espressa.
Vrijedno je napomenuti da je prekoračenje ove doze vrlo jednostavno tijekom dana. Dodavanje šećera remeti inherentni profil okusa kave, iako značajan broj pojedinaca tvrdi da je ne mogu konzumirati bez šećera ili mlijeka kako bi se ublažila inherentna gorčina. Nadalje, uvođenje mlijeka mijenja fiziološki učinak kave. Kofein se može otopiti u mlijeku i posljedično, njegovo otpuštanje je produljeno, što rezultira produljenim trajanjem njegovih učinaka. Nasuprot tome, konzumacija šećera dovodi do povećanja razine inzulina i potiče cirkulaciju, čime se pojačava učinak kofeina, objašnjavaju stručnjaci.
Kao i ostali ljubitelji kave, i ona preferira kavu bez dodataka, prvenstveno zbog debljanja, jer dnevno popije čak deset šalica. Čista kava sadrži minimalno kalorija, ali u kombinaciji s mlijekom i šećerom, broj kalorija se značajno povećava. Prema riječima Silke Restemeyer, predstavnice Njemačkog društva nutricionista, macchiato napravljen od punomasnog mlijeka sadrži isti broj kalorija kao i tipični međuobrok. Restemeyer nadalje naglašava da problem postaje ozbiljniji kada je riječ o ledenoj kavi koja se prodaje u supermarketima, jer je često prepuna prevelikih količina šećera.
Nakon konzumiranja kave kasno tijekom dana, je li moguće lako utonuti u san? Utjecaj kofeina razlikuje se od pojedinca do pojedinca, jer neki pojedinci imaju veću osjetljivost na njega od drugih. Općenito se savjetuje da se starije odrasle osobe suzdrže od konzumacije espressa navečer zbog sporijeg metabolizma kofeina. Također je važno uzeti u obzir osobne navike. Osobe koje su razvile rutinu uživanja u kavi kasnije tijekom dana ne bi trebale imati problema sa snom.
