Doktorka Ivana Stefanović iz Hitne pomoći objašnjava da pad krvnog pritiska nije rijetka pojava i da najčešće pogađa osobe koje su izložene dugom stajanju ili dehidrataciji.
Krvni pritisak, bez obzira na to da li je u pitanju njegov porast ili pad, predstavlja jedan od ključnih pokazatelja našeg opšteg zdravlja. On nije samo brojka na mjeraču, već odražava stanje krvnih sudova i utiče na funkcionisanje gotovo svakog organa u tijelu. Kada dođe do značajnih oscilacija, tijelo nam šalje signale koje nikada ne bi trebalo da ignorišemo.
- Važno je razumjeti uzroke promjena krvnog pritiska i znati kako se ponašati u situacijama kada se pojave neprijatni simptomi. Takođe, redovne kontrole kod ljekara ne smiju se potcijeniti jer su ključne za rano otkrivanje potencijalnih problema i sprečavanje komplikacija. Prema savjetima stručnjaka, posebno doktorke Ivane Stefanović iz Hitne pomoći, postoje praktične smjernice koje nam mogu pomoći u svakodnevnom upravljanju pritiskom i jasni znaci kada je neophodno potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Promjene u krvnom pritisku mogu biti uzrokovane različitim faktorima. Visoke temperature tokom ljeta mogu proširiti krvne sudove i izazvati pad pritiska, dok niske temperature, tipične za zimu, dovode do njihovog sužavanja i samim tim mogu povećati pritisak. Ishrana takođe igra značajnu ulogu. Prekomjeran unos soli podiže pritisak, dok njen manjak, naročito kod osoba koje su već na terapiji, može dovesti do hipotenzije. Neadekvatna hidratacija, odnosno dehidratacija, vrlo često je razlog za pad pritiska, naročito kod starijih osoba i onih koji piju diuretike.
Ako dođe do pada krvnog pritiska, važno je znati kako odmah reagovati. Konzumiranje slanih namirnica poput supe ili grickalica može pomoći jer pomaže organizmu da zadrži tečnost i podigne pritisak. Unos dovoljno tečnosti, naročito vode ili mineralne vode, takođe je od presudnog značaja za brzo stabilizovanje stanja. Osobi kojoj je naglo pao pritisak preporučuje se da se odmori i legne sa nogama podignutim iznad nivoa srca kako bi se poboljšao protok krvi ka mozgu. Ove jednostavne mjere pomažu kod blagih simptoma, ali ukoliko su tegobe izraženije, potrebna je hitna medicinska intervencija.
- Znakovi koji zahtijevaju hitnu pomoć uključuju gubitak svijesti, ekstremnu slabost, zamagljen vid ili poteškoće sa disanjem. Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljna stanja poput srčanog udara ili moždanog udara, i tada je ključno odmah pozvati ljekara.
Prevencija je osnovni alat u očuvanju zdravlja. Redovno mjerenje pritiska, bilo kod kuće ili u ambulanti, omogućava praćenje oscilacija i pravovremeno reagovanje. Vodite bilješke o svim promjenama i simptomima koje primijetite i obavezno se konsultujte sa svojim ljekarom prije bilo kakvih izmjena u terapiji ili načinu života. Nikada ne mijenjajte lijekove na svoju ruku jer to može dovesti do pogoršanja stanja.
Zdrav način života može značajno doprinijeti stabilizaciji krvnog pritiska. Smanjenje unosa soli, povećanje unosa voća i povrća bogatih kalijumom i drugim mineralima, kao i redovna fizička aktivnost, pomažu u očuvanju zdravlja krvnih sudova i boljoj cirkulaciji. Hidratacija je posebno važna – dovoljna količina tečnosti u organizmu smanjuje rizik od pada pritiska.
Jedan od faktora koji ima veliki uticaj na pritisak je stres. Kratkoročno može izazvati nagli porast, dok dugotrajna izloženost stresnim situacijama iscrpljuje organizam i može dovesti do pada pritiska. Prepoznavanje simptoma stresa i razvijanje tehnika opuštanja, poput dubokog disanja ili lagane šetnje, pomaže u očuvanju balansa.
Promjene krvnog pritiska su relativno česte i ne moraju uvijek ukazivati na ozbiljan problem, ali to ne znači da ih treba zanemariti. Najvažnije je slušati svoje tijelo, obratiti pažnju na signale koje šalje i potražiti savjet stručnjaka kada je potrebno. Briga o zdravlju počinje malim koracima – redovne kontrole, zdrava ishrana, kretanje i pažljivo praćenje promjena ključ su za dug i kvalitetan život.
