Kristina i Kerim, sudbinom spojeni, ponovo su se našli na istom mestu gde su se prvi put slučajno sreli, upoznali i zaljubili. Ona je bila iz Srbije, on iz Bosne. Ona pravoslavne vere, a on muslimanske. Već na prvi pogled, činilo se da su prepreke između njih neizbežne, da društvene i verske razlike postavljaju granice njihovoj ljubavi. Nažalost, u njihovom slučaju, te granice su se pokazale nepremostivim.
- Unatoč njihovim naporima da održe vezu na daljinu putem slanja poruka, Instagrama i Snapchata, njihova se priča postupno raspala. Naposljetku je prestala svaka komunikacija, a mladenačka romansa koja je započela takvim optimizmom završila je tragedijom.
- Kristina je na svom TikTok profilu govorila o najosobnijim iskustvima svog života, iskreno prepričavajući porijeklo nečeg tako lijepog i gotovo nadrealnog, što je na kraju kulminiralo najdubljom tugom s kojom se ikad suočila. Tu tugu uvelike su oblikovala mišljenja drugih, jer nismo dijelili istu vjeru; on je boravio u Bosni dok sam ja živio u Srbiji.
“Jesi li ljut na mene, Oli?” poručila mu je.Uslijedila je tišina. Nakon toga mu je poslala poruku “ZDRAVO” velikim slovima.Ni on joj u tom trenutku nije odgovorio.Nakon što ga je još dva puta bezuspješno pokušala dobiti, primila je najstrašnije vijesti od njegovog prijatelja: Kerim je preminuo.Nakon velikog šoka, otputovala je u Sarajevo i izjavila: “Obećala sam mu da ću doći u Sarajevo, ali nisam namjeravala doći na ovaj način, željela sam da budemo zajedno. Muke koje sam doživjela slušajući i svjedočeći sve ovo je neopisivo.” Njezine objave završavale su snažnom porukom.„Nemojte dopustiti da vaša uvjerenja, vlada ili bilo što drugo spriječi vašu sposobnost da volite.
BONUS TEKST;
Klementine (Citrus reticulata var. clementina) su popularno voće koje spada u porodicu citrusa. Poznate su po svojoj slatkoći, sočnosti i lakoj ljuštenju, što ih čini omiljenim izborom među potrošačima. Ove voćke su rezultat ukrštanja mandarine i pomeranca, a potiču iz Alžira, gde su prvi put uzgajane krajem 19. veka.
Botaničke karakteristike
Klementine su male, obično sa prečnikom od 5 do 7 cm, sa tankom, lako ljuštivom kožicom koja može biti svetlo narandžasta do tamno narandžasta. Plodovi su obično bez semena, što ih čini pogodnim za konzumaciju. Drvo klementine je srednje visine, sa sjajnim, tamnozelenim listovima i mirisnim belim cvetovima koji se pojavljuju u proleće.
Uzgoj i nega
Klementine su tropske i suptropske biljke koje vole sunčana mesta i dobro drenirano tlo. Optimalna temperatura za njihov rast je između 15°C i 30°C. Klementine se najčešće sade u proleće, a mogu se uzgajati iz semena ili sadnica.
Zalivanje je ključno, posebno u sušnim periodima. Preporučuje se redovno zalivanje, ali izbegavanje prekomernog zasićenja, koje može uzrokovati truljenje korena. Đubrenje tokom vegetativne sezone takođe je važno za zdravlje biljke i kvalitet plodova.
Berba i upotreba
Berba klementina obično se vrši u kasnu jesen i tokom zime, kada su plodovi potpuno zreli. Zrele klementine se lako ljušte i imaju sladak ukus, što ih čini savršenim voćem za užinu.
Klementine se često jedu sirove, ali se mogu koristiti i u pripremi salata, slatkiša, sokova i drugih jela. Njihova osvežavajuća aroma i slatki ukus čine ih omiljenim voćem među decom i odraslima.
Zdravstvene koristi
Klementine su bogate vitaminom C, koji jača imuni sistem i pomaže u apsorpciji gvožđa. Takođe su dobar izvor vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i održavanju zdrave crevne flore.
Pored toga, klementine sadrže antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, smanjujući rizik od hroničnih bolesti. Niska kalorijska vrednost čini ih idealnim voćem za dijete i održavanje zdrave telesne težine.
Zaključak
Klementine su ukusno i hranljivo voće koje se lako gaji i koristi u različitim jelima. Njihova slatkoća i sočnost čine ih idealnim izborom za užinu, a bogatstvo hranljivih sastojaka doprinosi zdravlju. Uz pravilnu negu, klementine mogu biti izdašna i korisna kultura u svakoj bašti.
