Prema riječima meteorologa Ivana Ristića, u Srbiji se tijekom cijelog tjedna očekuju blage proljetne temperature od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva.
Prema riječima meteorologa Ristića, 27. i 28. prosinca vjetrovi će potpuno oslabiti, što će rezultirati stvaranjem magle i niske naoblake. Ovi uvjeti mogu potrajati dulje vrijeme, osobito u Vojvodini, u okolici Beograda te u raznim slivovima i riječnim dolinama diljem Srbije. Područja s maglom i niskom naoblakom mogu očekivati niže temperature. Dodatno, zbog vremenskih uvjeta, razine onečišćenja zraka porast će sljedećeg tjedna, posebno s porastom čestica PM 2,5 i drugih nusproizvoda izgaranja. Što se tiče vremenske prognoze za Novu godinu, Ristić predviđa kišu.
U nedjelju, 31. prosinca, tijekom cijeloga dana bit će postupan porast naoblake, a za novogodišnju noć mjestimična kiša. U višim planinskim predjelima očekuje se snijeg, a pojačat će se jugoistočni vjetar, osobito u košavskom području. U većini krajeva bit će proljetne temperature od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva. S padom noći jugoistočni vjetar slabit će i prelaziti na zapadni. Temperature će gotovo posvuda ostati iznad nule, od tri do šest Celzijevih stupnjeva. Prvog dana nove godine kiša će postupno jenjavati, a temperature će se malo sniziti.
Samo da spomenemo, meteorolog nas je obavijestio da je početak kalendarske zime nastupio ranije ove godine, jer smo već u studenom imali minus temperature, snijeg i ledenu kišu. Nepredvidivost vremenskih prilika ne prestaje oduševiti, jer smo prije samo nekoliko dana uživali u temperaturama od čak 18 Celzijevih stupnjeva. Međutim, ono što sada sve jako zanima je što možemo očekivati za nadolazeće blagdane. Na zimsko vrijeme uvelike će utjecati polarni vrtlog, veliki i postojani sustav niskog tlaka čiji je promjer manji od 1000 kilometara. Ovaj ciklonski sustav rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu na sjevernom polu i u smjeru kazaljke na satu na južnom polu. Polarni vrtlog ili ciklon se u biti kreće prema istoku oko oba pola. Ovi polarni vrtlozi nalaze se u srednjoj i gornjoj troposferi, protežući se u stratosferu. Prema Ristiću, ispod površine nalazi se značajna količina hladnog arktičkog zraka. Tijekom zimskih mjeseci, intenzitet polarnog vrtloga će varirati, uzrokujući da dijelovi arktičkog zraka izlaze i spuštaju se prema jugu, što će rezultirati intenzivnijim hlađenjem i snježnim oborinama. Formiranje ciklone duž granice toplih i hladnih arktičkih masa doprinijet će obilnijim snježnim padalinama u pojedinim krajevima naše zemlje. Početno razdoblje hladnijeg vremena započet će najkasnije do Božića kod Nove Dodine i potrajati oko 20 dana, čime će značajan dio siječnja biti prava zimska čarolija s obilnim snježnim oborinama. Ovo razdoblje bit će i najhladnije u godini. U danima sa snježnim pokrivačem i vedrim noćima očekujte slab do umjeren mraz u rasponu od -10°C do -5°C u višim predjelima, a čak i jači mraz do -20°C. Najviša temperatura kretat će se oko 0°C. Prema Ristićevim riječima, pojačavanjem zapadnog strujanja prema kraju siječnja temperature počinju rasti i snježni pokrivač postupno nestaje u nižim i planinskim predjelima ispod 1.500 metara nadmorske visine. Ujutro ponegdje može biti slabog mraza, a dnevne temperature kretat će se od 10°C do 15°C. U toplijem razdoblju puhat će slabo do umjereno jugo.
Na temelju njegovih predviđanja, očekuje se da će nadolazeće drugo hladno razdoblje započeti oko 10. veljače i trajati manje od 7-10 dana. Za to vrijeme očekuju se obilne snježne padaline i naknadno stvaranje snježnog pokrivača. Predviđa se da će se treći i posljednji značajan prodor hladnog arktičkog zraka dogoditi u prvih deset dana ožujka. Ožujak će svjedočiti i jačanju sibirske anticiklone prema našim krajevima te snažnom kišnom nevremenu u košavskom području.
Toplija će pak razdoblja biti osjetno toplija, a dnevne temperature u ožujku potencijalno će prelaziti 20°C. Iako se očekuje da će sveukupne zimske temperature biti nešto više od prosjeka, i dalje će biti značajan broj pravih zimskih dana koje karakteriziraju snijeg i niska temperatura. Oborine će u hladnijim razdobljima biti obilne, prvenstveno u obliku snijega, pa će u nižim predjelima biti oko 20 dana snježnog pokrivača. Vrijedno je napomenuti da je u prošlom stoljeću zime obično imalo prosječno 30 dana sa snježnim pokrivačem, što je ovogodišnji broj činilo nešto manjim.
