Bubrežni kamen može dugo biti bez simptoma: Ljetne vrućine i dehidracija mogu pokrenuti probleme

Bubrežni kamen može mjesecima postojati bez karakterističnih tegoba, a problem često postaje primjetan tek kada se pomjeri iz bubrega i uđe u mokraćovod. Tokom ljeta kombinacija visokih temperatura, pojačanog znojenja, većeg kretanja i nedovoljnog unosa tečnosti može biti posebno nepovoljna za osobe sklone stvaranju kamenaca, zbog čega stručnjaci hidrataciju izdvajaju kao jednu od najvažnijih preventivnih mjera.

Topliji mjeseci obično donose više vremena provedenog napolju. Ljudi češće hodaju, putuju, rade u vrtu ili dvorištu i bave se drugim aktivnostima tokom kojih se organizam dodatno zagrijava. Dr Adam Cohen navodi da kod osobe koja već ima kamen povećano kretanje može doprinijeti njegovom pomjeranju, dok istovremeno intenzivnije znojenje dovodi do većeg gubitka tečnosti.

Problem nastaje kada se izgubljena voda ne nadoknadi. Organizam tada proizvodi manju količinu koncentrisanije mokraće, pa minerali koji mogu učestvovati u formiranju kamenca ostaju prisutni u većim koncentracijama. Upravo zato se dovoljan unos tečnosti posebno naglašava tokom vrućih dana.

Kamen može biti prisutan dugo prije nego što počne boljeti

Sama činjenica da osoba ima bubrežni kamen ne znači da će odmah osjećati bol. Dok kamen miruje u bubregu, moguće je da ne izaziva tipične simptome i da osoba uopšte ne zna da postoji. Situacija se može naglo promijeniti kada počne da se kreće prema mokraćovodu.

Ukoliko kamen uđe u mokraćovod, zaglavi se ili počne ometati normalan protok urina, bol može biti vrlo intenzivna. To objašnjava zašto se kod nekih osoba tegobe pojavljuju iznenada, iako proces stvaranja kamenca nije započeo tog dana.

Kada se kamen pokrene, bol se najčešće opisuje kao oštra i može se osjećati u leđima, boku, donjem dijelu stomaka ili preponama. Nije nužno stalno jednakog intenziteta. Može dolaziti u talasima, smirivati se, a zatim ponovo pojačavati.

Pored bola, mogu se pojaviti krv u mokraći, učestala potreba za mokrenjem, peckanje ili bol tokom mokrenja, kao i mutna mokraća ili neugodan miris. Kod nekih ljudi tegobe prate mučnina i povraćanje, dok blokada protoka urina može dodatno pogoršati simptome.

Neki simptomi zahtijevaju brzu medicinsku procjenu

Temperaturu i zimicu uz simptome koji mogu odgovarati bubrežnom kamencu treba shvatiti ozbiljno. Isto se odnosi na nemogućnost mokrenja ili izrazito smanjeno izlučivanje urina. Takve tegobe mogu biti povezane s komplikacijom ili infekcijom i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

NIDDK savjetuje osobama sa simptomima bubrežnog kamenca da potraže zdravstvenu pomoć, naročito kada su tegobe izražene. Manji kamenci kod nekih ljudi mogu spontano proći kroz mokraćne puteve, dok veći kamenci, kao i oni koji blokiraju protok urina, mogu zahtijevati medicinsko liječenje.

Način liječenja ne zavisi samo od toga postoji li kamen. Važni su njegova veličina, mjesto na kojem se nalazi, sastav, intenzitet tegoba i eventualne komplikacije. Zato ista preporuka ne može odgovarati svakoj osobi sa bubrežnim kamencem.

Nakon prvog kamenca prevencija dobija još veći značaj

Osobe koje su već imale kamen posebno bi trebale voditi računa o prevenciji. Kada je moguće, korisno je utvrditi i sastav kamenca, jer različiti tipovi nemaju potpuno iste uzroke. Zbog toga ni prehrambene preporuke nisu univerzalne za sve pacijente.

Jedna mjera, ipak, redovno se izdvaja. Prema NIDDK-u, dovoljan unos tečnosti, prvenstveno vode, predstavlja jednu od najvažnijih mjera u prevenciji većine vrsta bubrežnih kamenaca. Potrebe se razlikuju od osobe do osobe, a mogu biti veće tokom fizičkog rada, vježbanja ili dužeg boravka na vrućini.

Dr Cohen kod ljudi sklonih kamencima kao praktičan cilj navodi stvaranje približno 2,5 litara urina dnevno. Da bi se to postiglo, posebno ljeti može biti potrebno popiti nekoliko litara tečnosti. Ipak, takav unos nije preporuka koju treba nekritički primijeniti na svaku osobu, jer određene bolesti srca ili bubrega mogu zahtijevati drugačije ograničenje ili plan unosa tečnosti.

Boja mokraće može biti jednostavan svakodnevni orijentir. Tamnija i izrazito koncentrisana mokraća, naročito nakon znojenja ili fizičke aktivnosti, može ukazivati na nedovoljan unos vode, iako boja urina sama po sebi nije zamjena za ljekarski pregled niti medicinsku procjenu.

Prehrana takođe može biti dio prevencije. NIDDK navodi da kod određenih vrsta kamenaca može pomoći smanjenje natrijuma, dok se nekim osobama preporučuje prilagođavanje unosa životinjskih proteina ili namirnica bogatih oksalatima. Takve promjene ima smisla povezati s vrstom kamenca koju je osoba ranije imala.

Kalcijum iz hrane, međutim, ne treba automatski izbacivati samo zato što veliki broj kamenaca sadrži kalcijum. Kod kalcijum-oksalatnih kamenaca dovoljan prehrambeni unos kalcijuma može imati zaštitnu ulogu jer se u probavnom sistemu vezuje za oksalat.

Napad ljeti može biti posljedica procesa koji je počeo mnogo ranije

Kada se jaki simptomi pojave tokom ljetnih mjeseci, to ne znači nužno da se kamen tada i formirao. Moguće je da je postojao mjesecima bez tegoba, a da su pojačano kretanje, visoke temperature i nedovoljna hidratacija doprinijeli trenutku u kojem se pokrenuo i počeo stvarati problem.

Takav sezonski obrazac moguć je, ali ne objašnjava svaki slučaj bubrežnih kamenaca. Zbog toga fokus ne treba biti na strahu od toplih mjeseci, nego na prevenciji, dovoljnom unosu tečnosti i pridržavanju individualnih preporuka dobijenih nakon prethodnih epizoda.

Kada se ipak pojave snažan bol, krv u mokraći, povraćanje, temperatura, zimica ili ozbiljne teškoće s mokrenjem, čekanje kod kuće nije uvijek odgovarajući izbor. Takvi simptomi zaslužuju medicinsku procjenu, posebno ako postoji mogućnost blokade mokraćnih puteva ili infekcije.