Prema internet stranici IFO, indikator koji mjeri spremnost njemačkih kompanija da zaposle radnike smanjen je sa 96,5 bodova u decembru na 95,5 bodova u januaru.
Prema Klausu Wollrabeu, šefu istraživanja u IFO-u, kompanije pokazuju značajnu nevoljnost da dovedu nove zaposlenike, što povećava vjerovatnoću otpuštanja. Pesimizam u pogledu zapošljavanja novih radnika preovlađuje iu njemačkom proizvodnom i trgovinskom sektoru, a uslužna industrija nije izuzeta od ovog preovlađujućeg osjećaja.
IT kompanije i konsultantske firme imaju veliku potražnju za radnicima. Građevinska industrija u Njemačkoj trenutno se suočava s krizom, što rezultira ograničenim zapošljavanjem i potrebom za pažljivim održavanjem. Prema odvojenom saopštenju IFO-a, njemačka privreda trenutno doživljava recesiju, jer se poslovno raspoloženje kompanija u Njemačkoj dodatno pogoršalo u januaru.
U poređenju sa prethodnim mjesecom, njemačka preduzeća su iskazala niži nivo zadovoljstva svojim trenutnim poslovanjem i pokazala povećanu sumnju u buduću putanju svojih preduzeća u narednih šest mjeseci. Istovremeno, Njemačka je izrazila svoju namjeru da razvije sveobuhvatan plan odbrane, što je prvi put od završetka Hladnog rata. Ova operativna strategija će ocrtati smjer djelovanja Njemačke u slučaju značajnog sukoba, uključujući potencijalni scenario ruskog napada na NATO. Očekuje se da će finalizirani dokument biti završen do kraja marta, što se poklapa sa otkrivanjem kompletne njemačke vojne strategije.
Iz tog dokumenta njemački tabloid “Bild” je stekao vrijedne uvide. Prema ekspertima koji poznaju tu strategiju, Njemačka bi trebala funkcionirati kao “tranzitna zemlja”, djelujući kao čvorište za transport tenkova i projektila do linija fronta.
Kako bi se postigao ovaj cilj, određene luke, autoputevi i željeznice bi bile identificirane i privremeno zabranjene za civilnu upotrebu, uz angažovanje vojnika kako bi se osigurala sigurnost transportnih ruta.
Navodni Oplan navodno uključuje uputstva za civilno stanovništvo, u kojima se detaljno navode njihove dodijeljene odgovornosti. Planom je predviđeno formiranje do šest dobrovoljačkih pukova, čiji će glavni cilj biti zaštita elektrana i kritične infrastrukture.
Zbog vremenskih ograničenja više nije izvodljivo niti praktično graditi nova javna skloništa, kako je izjavio Ralf Tisler, šef saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama. Stoga se građani ohrabruju da naprave vlastita skloništa u svojim garažama ili podrumima. U Njemačkoj trenutno postoji 579 javnih skloništa od vazdušnih napada, iako je značajan dio njih potrebno renovirati prije nego što se mogu koristiti. Plan odbrane ima za cilj rješavanje povećanog rizika u Evropi.
